U bankama 136,7 milijardi kuna

Prema podacima HNB-a depoziti su u rujnu ove godine porasli 20,5 posto ili 23,3 milijarde kuna više u odnosu na isti mjesec prošle godine. Novi rekordi ove godine doista ne iznenađuju, jer financijska je kriza preko noći pomela naše naše novousvojene štedne navike.

Baš kad smo se naviknuli da umjesto skromnih četiri, pet ili šest posto kamata, koliko banke nude za klasičnu štednju, na tržištu kapitala možemo zaraditi bar nekoliko puta više, ti su se snovi raspršili poput mjehura od sapunice. I vratili nas u sigurno okrilje štednje u bankama za koju jamči država. Prema računici, osigurano je više od 90 posto štednje hrvatskih građana, s obzirom na to da je nedavno povećan iznos osiguranih štednih uloga sa 100 tisuća na 400 tisuća kuna. To je još jedna poruka građanima da Hrvatska ima stabilan bankarski sustav, složili su se svi analitičari. 

Prema najsvježijim podacima Hrvatske narodne banke, najveći se dio ukupnih depozita, oko 74 posto, odnosi na oročenu štednju na kojoj su hrvatski građani krajem rujna imali nešto više od 100,7 milijardi kuna. Na neoročenoj štednji građani su imali oko 19,7 milijardi kuna, a depoziti su na žiro i tekućim računima iznosili 16,3 milijarde kuna.

Hrvatskim je građanima i dalje najprivlačnija devizna štednja - u stranim su valutama pokraj rujna imali ukupno 95,6 milijardi kuna, što je gotovo 70 posto njihovih ukupnih depozita u bankama.
Devizni depoziti dominiraju u neoročenoj štednji gdje je od 19,7 milijardi kuna čak 16,9 milijardi kuna u stranim valutama, te u oročenoj štednji gdje je oko 78 posto depozita (protuvrijednost 78,7 milijardi kuna) u stranim valutama.

Iako se štednja još uvijek ponajviše vezuje uz banke, dio su ulaganja građani preusmjerili i u investicijske fondove (i nakon povlačenja uloga fondovi drže oko 17 milijardi kuna), mirovinskim fondovima (u njima je sada 23,68 milijardi kuna), stambenim štedionicama koje čekaju svojih prvih 6 milijardi kuna, a ulažu i u životna osiguranja za koje su dosad uplatili 2,48 milijardi kuna premije. 
 
Inače, Svjetskim se danom štednje obilježava sjećanje na Prvi međunarodni kongres štedioničara, održan 31. listopada 1924. u Milanu, na kojem su predstavnici svjetskih štednih ustanova tražili izlaz iz krize koju je prouzročio Prvi svjetski rat. Što li bi se tek trebalo 'izmisliti' nakon najnovije krize koja sigurno i nepovratno mijenja ne samo financijsko lice svijeta? (Gordana Gelenčer)