U Bugarskoj koncentrirano oko 50 posto rezervi struje na Balkanu

Ulaskom Bugarske u EU, zemlja se obvezala ugasiti dva od četiri nuklearna reaktora u nukleranoj elektrani Kozloduj. Kao glavni razlog gašenja navodi se starost reaktora, proizvedenih u nekadašnjem SSSR-u prije 25 godina, jer ne zadovoljavaju standarde EU

      Koliko god stanovnici te zemlje bili sretni zbog prijama u Europsku uniju, ta činjenica prouzrokovat će i mnoge probleme. Bugarska je, naime, bila najveći proizvođač i izvoznik električne energije u Jugoistočnoj Europi. Sa 7,6 milijardi kwh, koliko su proizvodili, njihova proizvodnja spast će na svega 1,5 milijardi kwh, što će uz ostale oblike proizvodnje električne energije dostajati samo za njihove potrebe. Ali, gubitkom tih šest milijardi kwh, Bugarska gubi oko 1,5 milijardi eura na godinu na osnovi profita od izvoza.

Gašenje tih dvaju reaktora moglo bi prouzročiti probleme i u zemljama u okruženju-  Grčkoj, Srbiji, Albaniji i Crnoj Gori, koje su, neka više, neka manje, ovisile o uvozu iz Bugarske. U Elektroprivredi Srbije ne vjeruju da će postupno gašenje bugarske nuklearke uzrokovati probleme u distribuciji električne energije potrošačima. Glasnogovornik EPS-a Momčilo Cebalović ističe da su proizvodni kapaciteti EPS-a spremni za zimu i za eventualno povećanu potrošnju, a da će se nedostaci, dođe li do njih, nadoknaditi iz uvoza.

Kad je riječ o uvozu, najčešće spominjane države su Rumunjska i BiH. U EPS-u čak navode da je ugovoren uvoz iz Rumunjske oko 500 milijuna kwh, što bi trebalo zadovoljiti potrebe potrošača.  Ako se zna da prosječna mjesečna potrošnja u Srbiji iznosi oko 130 milijuna kwh, nema straha od restrikcija. Međutim, restrikcije nisu jedini strah koji muči stanovnike Srbije. Naime, cijena električne energije daleko je niža od one u regiji i iznosi 3,4 euro centa za kwh. Povećani uvoz iz drugih zemalja mogao bi prouzročiti njeno poskupljenje. Odlukom Ministarstva financija cijena električne energije neće se mijenjati dok EPS ostvaruje kakav-takav profit. 

Ta se odluka može shvatiti i kao predizborno obećanje, jer je svima jasno da novonastala situacija pogoduje onima koji najavljuju i traže poskupljenje električne energije, a to je prije svega EPS. Ipak, kako bi se sačuvao socijalni mir, generalni direktor EPS-a Vladimir Đorđević najavio je gradnju novih dvaju elektroenergetskih postrojenja snage 700 mw. - Činjenica je da će se u regiji, nakon zatvaranja Kozloduja, osjetiti nedostatak električne energije, i zato sve zemlje u našem okruženju ulažu znatna novčana sredstva u gradnju novih proizvodnih kapaciteta. Posljednji je trenutak da se i EPS uključi u tu utakmicu, jer Srbija nipošto  ne bi smjela   postati veliki uvoznik električne energije.

Osim zajedničkih ulaganja s nekim stranim partnerima, trebalo bi razmišljati i o suradnji s Elektroprivredom Republike Srpske na projektu hidroelektrane Buk Bjela, a zainteresirani smo i za kupnju hidroelektrane Višegrad - naglašava Đorđević. Koliko problem za regiju može predstavljati gašenje nuklearke Kozloduj najbolje govori i činjenica da je u Bugarskoj koncentrirano oko 50 posto rezervi struje na Balkanu. Osim Bugarske, jedine zemlje u regiji s dovoljno rezervi struje na Balkanu su BiH, kao i Rumunjska, pa valja očekivati i za očekivati da će potražnja biti usmjerena njima.

Ipak, stručnjaci najviše isztiuču, a vezano je uza sve zemlje u regiji, nedostatak obnovljivih izvora energije. Zbog pogodnog položaja, jeftine proizvodnje, zaštite životne sredine Srbija, kao i ostale zemlje u Podunavlju imaju veliki kapacitet. Nažalost, iako svjesni toga, teško je očekivati da će u skorije vrijeme doći do procvata proizvodnje energije od vjetra, Sunca, biomase... I tako sve dok nam ne dogori do noktiju, a odavno već polako pecka!  (Dejan Kožul)