U četiri godine udvostručena mreža bankomata

Tijekom devet ovogodišnjih mjeseci hrvatske su poslovne banke instalirale oko 250 novih bankomata, pa ukupna hrvatska mreža danas ima gotovo 2.780 bankomata

Prema najnovijim procjenama analitičara, samo u zadnje četiri godine na hrvatskim je prostorima evidentirana prosječna godišnja stopa rasta broja bankomata od čak 23 posto, što, i prema europskim mjerilima - predstavlja veoma dinamičnu stopu rasta (bankomatske) mreže. Drugim riječima, u protekle se četiri godine broj bankomata gotovo udvostručio. Iz Hrvatske narodne banke doznajemo da trenutačno svega šest banaka, od njih ukupno 33 koje aktivno posluju na hrvatskom financijskom tržištu, još nema razvijenu vlastitu bankomatsku mrežu. Pojedinačno gledajući, najviše instaliranih bankomata, više od 700, ima Zagrebačka banka.

Uz stalni rast njihova broja ,u toj banci značajno se povećava i broj transakcija te napose ukupni iznosi isplata. U osam ovogodišnjih mjeseci na bankomatima Zabe, kako kažu u banci, provedeno je oko 32 milijuna transakcija i isplaćeno gotovo 16 milijardi kuna, što je 10 posto više nego u istom razdoblje lani. Drugo mjesto po broju bankomata (blizu  600) drži Privredna banka Zagreb, s tim da u još barem šest, sedam banaka, među kojima su i Raiffeisen, Erste, Splitska, Hypo, HPB i OTP banka - ima više od stotinu instaliranih bankomata. Inače, prvi bankomat u Hrvatskoj, još davne 1984. godine, 'ugradila' je tadašnja Riječka banka (današnja Erste banka) u središtu Rijeke.

Osim primarne uloge bankomata - isplate i podizanja gotovine, na gotovo svim bankomatima naših banaka omogućen je, recimo, i uvid u stanje na tekućem računu građana i uplate na račun i to na najvećem broju lokacija diljem Hrvatske. Osim toga, kod nas je instalirano i nekoliko BNA bankomata koji prihvaćaju (i) uplate gotovine novčanica građana i pravnih osoba s trenutačnim odobrenjem pologa na račun. 

Inače, od ukupnog broja bankomata njih gotovo 70 posto instalirano je izvan prostora banaka. Iako je preostali broj (znači, onih 30-ak posto) bankomata instaliran u 'zatvorenim' prostorima banaka, saznajemo i da je od tog broja njih više od četvrtina  gotovo cjelodnevno i dostupan klijentima.  Poznavaoci prilika ističu da bi i kod nas (slično kao u razvijenom svijetu, npr. u Austriji) novi razvojni iskorak morao upravo biti otvaranje i daleko više tzv. bankarskih poslovnica 'otvorenog' tipa, koje bi klijentu bile dostupne 24 sata na dan, odnosno njihovo opremanje s nekoliko vrsta bankomata različitih namjena, čime bi, praktično, vremenom nestajala i potreba klijenata za klasičnim šalterskim poslovanjem.  (Nikola Prskalo)