U četvrtom tromjesečju 2009. pad hrvatskog BDP-a između 5 i 6 posto

Zbog oštrog pada potrošnje i investicija, a rasta nezaposlenosti procjenjuje se da je u četvrtom lanjskom tromjesečju hrvatsko gospodarstvo oslabilo između 5 i 6 posto, a svi posljednji podaci pokazuju da će se recesija nastaviti i u prvom dijelu ove godine.

Državni zavod za statistiku trebao bi danas objaviti prvu procjenu bruto domaćeg proizvoda u posljednjem lanjskom kvartalu, koja će, nema sumnje, ukazati na nastavak recesijskih kretanja.Devet makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjuje da je pad gospodarstva u četvrtom lanjskom tromjesečju iznosio između 4,5 i 6,3 posto. U prosjeku, očekuju pad BDP-a od 5,3 posto. To predstavlja ublažavanje klizanja gospodarstva, s obzirom da je u prva tri lanjska kvartala pad BDP usporio sa 6,7 na 5,7 posto. "To ipak ne znači da se situacija u gospodarstvu popravlja, već se prije radi o nastavku smanjivanja aktivnosti, premda relativno blagom u usporedbi s prethodnim tromjesečjima, na što upućuju desezonirani podaci. Naime, promatranje serije međugodišnjih stopa rasta po tromjesečjima može navesti na pogrešan zaključak o postupnom popravljanju stanja gospodarstva, s obzirom da su padovi sve manji. U četvrtom kvartalu je, prema desezoniranim podacima, zabilježena stagnacija industrijske proizvodnje, međutim građevinski radovi su smanjeni jednako kao i promet u trgovini na malo, a nezaposlenost je rasla, što je sveukupno rezultiralo nastavkom pada ukupne aktivnosti", navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.

Nastavak dvoznamenkastog pada investicija i snažan pad osobne potrošnje najviše su pridonijeli nastavku recesijskih kretanja. "Dosadašnji podaci iz realnog sektora u tom tromjesečju, a radi se o padu industrijske proizvodnje od 7,7 posto, padu prometa u trgovini na malo za 14,4 posto, stagnaciji kreditne aktivnosti banaka, nastavku dvoznamenkastog pada uvoza i izvoza, nastavku rasta potrošačkog pesimizama, rastu nezaposlenosti i realnom padu plaća, pokazuju da su se recesijska kretanja nastavila i u posljednjim mjesecima 2009.", navodi se u anketi Hine.Unatoč tome, i u idućim se tromjesečjima očekuje usporavanje pada BDP-a u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije. No, razlog je tome samo smanjivanje osnovice BDP-a, odnosno usporavanje gospodarskog rasta krajem 2008. godine, a pad od početka 2009.

Stoga neizmijenjeno stanje gospodarstva rezultira sve manjim stopama pada u usporedbi s prethodnom godinom, objašnjavaju makroekonomisti.Aktualna recesija, koja je počela u prvom lanjskom tromjesečju, već je sada dvostruko duža od one iz 1999. godine, koja je trajala samo dva kvartala, a slabljenje gospodarstva moglo bi se nastaviti, prema mišljenju većine makroekonomista, još barem u prva dva tromjesečja ove godine. "Nastavak nepovoljnih trendova bit će osobito izražen u prvoj polovici godine kada će negativni trendovi na tržištu rada dosegnuti svoj vrhunac, a inozemna potražnja sama, bez snažnih promjena u domaćem realnom sektoru, nije dovoljna da podupre oporavak industrije i pokrene investicijski ciklus.

Bez povećanja konkurentnosti rada, a najbrži put je smanjenje fiskalnog opterećenja dohotka zaposlenih, neće doći do povećanja zaposlenosti, raspoloživog dohotka stanovništva i oporavka potrošnje. Riječju, za izlazak iz krize nužna je učinkovitija i jeftinija država, što treba postići smanjenjem rashoda javnog sektora te paralelnim smanjivanjem poreznih stopa i parafiskalnih procedura te naknada na strani javnih prihoda", navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine. Kao najvažnije gospodarske probleme makroekonomisti navode pad osobne potrošnje i investicija, te rast nezaposlenosti. Na kraju siječnja broj nezaposlenih dosegnuo je 309.000, a stopa nezaposlenosti 17,7 posto, najvišu razinu od ožujka 2006. godine.

"Do sada je temelj rasta bila osobna potrošnja, a nju ne vidimo kao faktor oporavka, barem ne u prvom dijelu godine. Nezaposlenost raste, očekivanja stanovništva su negativna, na što ukazuju niski indeksi očekivanja potrošača HNB-a, ljudi se boje i ne troše. Investicije također neće bitno rasti jer ih nema tko financirati. Stoga u prvom polugodištu, u najboljem slučaju očekujemo stagnaciju gospodarstva na razini drugog dijela 2009. godine, a onda je moguć mali rast do kraja godine. No, to ovisi o turizmu i izvozu, a on pak o oporavku Europske unije", navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine. Od devet makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, njih osam procjenjuje da će u 2010. godini pad gospodarstva iznositi između 0,7 i 2,5 posto, a samo jedan očekuje rast od 1 posto. U prosjeku, očekuju pad BDP-a od 1,2 posto.(H)