U fokusu nove mjere za poticanje svjetskih tržišta

Nastavljaju se napori financijskih i monetarnih vlasti diljem svijeta s ciljem da se stabiliziraju financijska tržišta, pa je tako predsjednik Europske središnje banke obećao učiniti sve što je potrebno da bi se to postiglo, njemačka je vlada definirala stroge uvjete pod kojima će pomoći bankama, dok je Južna Koreja obećala pomoći financijskom sustavu sa 130 milijardi dolara.

Predsjednik ECB-a Jean-Claude Trichet kazao je u nedjelju u intervjuu jednom francuskom dnevniku kako je Europa suočena s "vrlo značajnim usporavanjem rasta gospodarstva", što je posljedica financijske krize i nedavnih visokih cijena nafte. Obećao je, također, da će središnja banka poduzeti sve što je potrebno kako bi se vratilo povjerenje na uzdrmana financijska tržišta. Pridruživši se naporima brojnih vlada diljem svijeta da se obuzda najveća svjetska financijska kriza od Velike depresije 1930-ih godina, vlada Južne Koreje najavila je jutros 130 milijardi dolara pomoći domaćim bankama i izvoznicima, kao i jamstvima na inozemne kredite južnokorejskih banaka.

Prošloga su tjedna cijene dionica na burzi u Seoulu pale na najniže razine u tri godine, tamošnja valuta won pala je na najnižu razinu prema dolaru u 10 godina, a znatno su se istopile i južnokorejske devizne rezerve, stoga vlada ovim potezima nastoji smiriti tamošnja tržišta.U nedjelju kasno navečer njemačka je vlada, pak, utvrdila stroge uvjete pod kojima će tamošnje banke dobiti pomoć iz proračuna, vrijednu oko 500 milijardi eura. Tim prijedlogom zakona predviđa se dokapitalizacija do najviše 10 milijardi eura po pojedinoj banci, kao i ograničenje preuzimanja rizičnih plasmana banaka do 5 milijardi eura. Uz to, strogo su ograničene plaće, bonusi i otpremnine za vodeće menadžere u bankama koje će zatražiti državnu pomoć.

Nizozemska je, pak, vlada odlučila pomoći najvećoj tamošnjoj banci ING s 10 milijardi eura svježeg kapitala. Svi ti potezi kojima se ulijeva svježi kapital u banke diljem svijeta, preuzimaju njihovi loši kredit i daju jamstva za međubankarske kredite dosežu vrijednost od 3.200 milijardi dolara, što je otprilike godišnji bruto domaći proizvod Njemačke. Sve to daje rezultate, pa kamate na međubankarskom tržištu padaju. Više ona na prekonoćne kredite, nego kamate na tromjesečne pozajmice u dolarima, eurima i funtama, no analitičari očekuju da će se cijena novca ubuduće ipak smanjiti.

No, financijska kriza ostavila je znatne posljedice po mnoga gospodarstva. Tako je jutros objavljeno da je rast bruto domaćeg proizvoda Kine u trećem tromjesečju usporen na 9 posto, s 10,1 posto u prethodnom kvartalu. To je prvi puta nakon četiri godine da se u Kini bilježi jednoznamenkasti kvartalni rast BDP-a.Japanska središnja banka najavila je, pak, smanjenje procjene tamošnjeg gospodarskog rasta u ovoj i idućoj godini.

Sve je jasnije da svjetskom gospodarstvu prijeti recesija. Prošloga je tjedna anketa Merrill Lyncha pokazala da čak 84 posto menadžera fondova očekuje globalnu recesiju.U Reutersovoj anketi, pak, analitičari predviđaju usporavanje rasta svjetskog gospodarstva u idućoj godini na 3 posto, dok se ove godine očekuje rast od 3,7 posto. Po nekim definicijama, to je vrlo blizu globalnoj recesiji, a svakako znatno ispod donedavnog trenda rasta svjetskog gospodarstva.

U međuvremenu, čini se da se smiruje panika na svjetskim burzama od prošloga tjedna kada su ulagači bili šokirani naznakama recesije. Jutros su tako cijene dionica na većini azijskih burza porasle. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks trenutačno u plusu više od 3 posto, kao i Hang Seng indeks u Hong Kongu. MSCI indeks azijskih dionica, bez japanskih, trenutačno je na dobitku oko 1,2 posto, nakon što je prošloga tjedna zabilježio sedmi tjedni pad zaredom. (H)