U Hrvatskoj 193 prijave protiv korisnika ilegalnog softvera
U razdoblju od studenog 2006. do veljače 2007., međunarodno udruženje proizvođača poslovnog softvera Business Software Alliance (BSA)je Državnom inspektoratu Republike Hrvatske(DIRH) proslijedio 11 prijava
U navedenom razdoblju, DIRH je proveo inspekcijske nadzore kod 38 tvrtki iz Zadra, Splita, Novigrada, Bjelovara, Zagreba, Pule, Čakovca, Daruvara i Garešnice. Od tog broja, 16 tvrtki bilo je legalno, dok su kod 22 tvrtke utvrđene povrede autorskog prava na računalnim programima, te su protiv njih i njihovih odgovornih osoba (direktora) pokrenuti prekršajni postupci.
Tim podacima treba dodati i one prikupljene do studenog 2006. kada je BSA Državnom inspektoratu i policiji proslijedio ukupno 182 prijave, od toga 147 prijava protiv tvrtki-krajnjih korisnika i 6 prijava protiv tvrtki koje se bave prodajom računalne opreme za koje postoje sumnje da prilikom prodaje računala predinstaliraju nelicencirani softver. BSA također redovno podržava policijske akcije protiv preprodavača CD-R medija sa snimljenim sadržajima kojima se povređuje autorsko pravo.
Od ukupno prijavljenih izrečeno je devet osuđujućih presuda zbog kaznenih djela nedozvoljene uporabe autorskog djela i dva osuđujuća prekršajna rješenja zbog povrede autorskog prava na računalnim programima. U istom razdoblju sklopljeno je ukupno osam nagodbi između tvrtki koje su u svom poslovanju koristile nelicencirane kopije računalnih programa i odgovarajućih članova BSA – proizvođača softvera.
„Ovakav pad uporabe nelegalnog softvera za nas je indikativan i pokazuje kako tržište sve više prepoznaje brojne prednosti legalnog softvera nad nelegalnim. Statistika je još zanimljivija kada znamo da je velik broj pretraga uslijedio nakon prijava zaprimljenih na web stranicama BSA i našem besplatnom telefonu. Očito je da tvrtke pokazuju sve veću svjesnost i interes za problem nelegalnog softvera“, rekao je za Lider Mladen Vukmir, glasnogovornik BSA u Hrvatskoj.
Za neovlašteno umnožavanje, korištenje ili distribuiranje softvera zakon predviđa novčane kazne čak i do 100tisuća kuna za tvrtke kod kojih se utvrdi teška povreda zakona, odnosno do 10 tisuća kuna za odgovorne osobe, npr. direktore tvrtki ili vlasnike obrta. Pored novčanih kazni, zakon propisuje i dodatne sankcije, kao što je, primjerice, brisanje nelicenciranih kopija softvera, ali i oduzimanje računala na kojima se takav softver koristio. Ovisno o težini prekršaja, zakonom je predviđena i mogućnost izricanja zabrane obavljanja djelatnosti tvrtke, odnosno obrta.
Što se tiče Europe, Bliskog Istoka i Afrike, BSA djelovao u čak 180.000 slučajeva u kojima se sumnjalo da tvrtke koriste nelicencirani softver. Prosječni iznos naknade za neovlašteno korištenje softvera i naknade pravnih troškova iznosio je oko 20.000 američkih dolara, čemu treba pribrojiti i trošak nabave licenciranog softvera, što za tvrtke kod kojih je pronađen nelicencirani softver predstavlja porast troškova od 9 posto u odnosu na 2005. (Mislav Nekić)