U Hrvatskoj će se do 2025. smanjiti broj stanovnika za 234.000

Brzo starenje populacije ugrozit će uspjeh gospodarstava u istočnoj Europi i na području nekadašnjeg Sovjetskog Saveza ako vlade zaostanu u provedbi reformi sustava socijalne skrbi, a među državama s najstarijim stanovništvom naći će se i Hrvatska, pokazala je studija Svjetske banke

Do 2025. stanovništvo zemalja u toj regiji biti će jedno od najstarijiih u svijetu i time predstavljati prijetnju uspjehu regionalnog gospodarstva ako se mirovinske i reforme socijalne skrbi pravovremeno ne provedu. Ostarjela stanovništva postaju globalni problem, ali samo se područje od Rusije do Albanije suočava istovremeno sa niskim natalitetom, duljim životnim vijekom i nedovršenom tranzicijom iz komunističkih u zrele tržišne ekonomije. Ovih 28 država, koje uključuju i Hrvatsku, moraju provesti reforme u očekivanju demografske katastrofe, te istovremeno ubrzati proces ekonomske tranzicije.Od zemalja obuhvaćenih studijom Slovenija će imati najstarije stanovištvo. Na drugom mjestu je Hrvatska, a u stopu je slijede Češka, Bugarska i Mađarska.

U Hrvatskoj bi tako udio dobne skupine do 65 godina naviše porastao do 2025. na oko 22 posto, u odnosu na oko 16 posto koliko je iznosio 2000. Ukupan broj stanovnika u tom razdoblju trebao bi se smanjiti za 234 000. U Sloveniji će isti udio dobne skupine porasti do 2025. na oko 23 posto u odnosu na oko 14 posto koliko je iznosio 2000. Ukupno će se u razdoblju do 2025. čak 20 do 25 posto stanovnika devet zemalja u rasponu od Azerbejdžana do Slovačke naći u toj dobnoj skupini. Ukupni broj stanovnika trebao bi se smanjiti za gotovo 24 milijuna, od čega samo u Rusiji za 17 milijuna. Najviše problema u nošenju sa izazovima koji donose promjene u demografskoj strukturi imat će, prema prognozama Svjetske banke, države bivšeg Sovjetskog Saveza i zemlje zapadnog Balkana koje kaskaju sa postkomunističkim reformama.

Nasuprot tome, u najboljoj pozicij da se s njima uspješno nose su 10 istočnoeuropskih zemalja koje su 2004. ušle u EU, te Albanija i Hrvatska. Naravno, pod uvjetom da nastave provoditi gospodarske reforme dosadašnjim tempom. Posebno je zabrinjavajuća mogućnost naglog porasta troškova radi dugoročne zdravstvene skrbi i isplate mirovina za sve veći broj ljudi. U 2025. više od petine Bugara biti će starije od 65, a prosječni Slovenac imati će 47 godina. Ove brige potiče i činjenica da je financiranje ovih sustava u bivšim komunističkim državama već sada neadekvatno.
Uspostavom mehanizama skrbi koji će biti znatno jeftiniji od bolničkih usluga može se ublažiti šok koji će donijeti povećanje troškova zdravstvene skrbi. Za postizanje toga neophodno je priznanje i pružanje odgovarajuće potpore neslužbenim njegovateljima.

Protiv manjka radne snage može se boriti poticanjem fleksibilnijih oblika zapošljavanja i širenjem financijskih tržišta putem ulaganja u radna mjesta visokog stupnja produktivnosti.  Jedno od rješenja leži i u podizanju dobne granice za odlazak u mirovinu i promjeni formula za utvrđivanje  beneficija. U svjetskoj banci također smatraju da postojeća institucija dječjeg doplatka i porezne olakšice koje mnoge zapadnoeuropske vlade nude parovima s djecom imaju 'zanemarivi učinak'  na poticanje rađanja.

'Ovaj izvještaj pokazuje da neugodna budućnost može biti izbjegnuta', tvrdi Gordon Betcherman, glavni ekonomist Svjetske banke. 'Poduzmu li se proaktivne mjere kojima će se poboljšati radna produktivnost, nadjačali bi se gubici uzrokovani smanjenjem radne snage. Manjak radne snage može se minimizirati i interregionalnom migracijom.' Naposlijetku, bolje obrazovanje, doživotno učenje i inovativnost su ono što treba zemljama da bi održali svoju radnu snagu. (T. LJ.)