U Hrvatskoj manje korupcije i mita u carinskoj upravi

U izvješću Svjetske banke Borba protiv korupcije u tranziciji 3—tko uspijeva i zašto? (ACT3) pomno su obrađeni podaci iz ankete provedene u tvrtkama i zaključeno je da nema sumnje da u regiji postoji napredak u smanjenju korupcije. Hrvatske tvrtke daju manje mita na carini i u drugim područjima, navodi se u novom izvješću te banke

    U izvješću Borba protiv korupcije u tranziciji 3—tko uspijeva … i zašto? (ACT3) pomno su obrađeni podaci iz ankete provedene u tvrtkama i zaključeno je da nema sumnje da u regiji postoji napredak u smanjenju korupcije. Međutim, prevalencija korupcije u Istočnoj Europi i bivšem Sovjetskom Savezu ostaje viša nego u mnogim državama Zapadne  Europe, a velike tvrtke zapazile su veće smanjenje u davanju mita nego male tvrtke, koje često potiču rast i otvaraju radna mjesta.

ACT3 je treće u nizu izvješća Svjetske banke u kojima se prate razine korupcije u odnosima poduzeća i države od 1999. Poput prethodnih izvješća, i ACT3 se koristi Analizom poslovnog okruženja i uspješnosti poduzeća (BEEPS), zajedničkom inicijativom Europske banke za obnovu i razvoj  i Svjetske banke. Trogodišnja analiza (najnovija je obavljena 2005.) obuhvaća 26 bivših socijalističkih zemalja i Turske, i uspoređuje ih sa pet zapadnoeuropskih država.

Netranzicijske europske države s kojima je načinjena usporedba su Njemačka, Grčka, Irska, Portugal i Španjolska. Od pokretanja BEEPS-a obavljeni su intervjui s više od 20.000 tvrtki.
- Od 2002. godine tvrtke u većini država plaćaju mito manje često i u relativno manjim iznosima i izjavljuju da je korupcija manji problem nego što je to bio slučaj u prošlosti, objašnjava James Anderson, suautor i viši ekonomist u Regiji Europe i Središnje Azije Svjetske banke. Uobičajena pretpostavka da se korupcija postojano pogoršava više ne stoji, kaže Anderson.

U Hrvatskoj su tvrtke izvijestile da je učestalost podmićivanja smanjena u mnogim područjima, osobito u carini. Poboljšanja su rezultat reformi koje se fokusiraju na procjenu rizika i selektivniju reviziju, koje smanjuju diskrecijsku ocjenu u odabiru predmeta za fizički pregled. Hrvatska je proširila selektivnost i metode upravljanja rizikom i značajno smanjila broj fizičkih pregleda.
Osim praćenja kretanja u korupciji, izvješće se bavi i razlozima napretka u nekim zemljama. ACT3 navodi konkretne dokaze da gospodarske i institucionalne reforme imaju rezultata: smanjenje korupcije veće je gdje su provedene intenzivne reforme, dok područja s manje reformi obično zaostaju.

Autori izvješća saznali su da cilj pristupa Europskoj uniji ima veliku važnost u poticanju napora na borbi protiv korupcije, osobito u zemljama kandidatkinjama za pristup – Rumunjskoj i Bugarskoj.Porezna i carinska uprava pokazuju najuočljiviji napredak. Zemlje u tranziciji prve su u svijetu usvojile  pojednostavljeni porez na dohodak s niskim ili jedinstvenim stopama, sa širokom populacijom obveznika i malo izuzetaka, počevši s Estonijom sredinom devedesetih godina 20. stoljeća. One su također uložile velike napore na poboljšanju porezne uprave.

Na primjer, u Slovačkoj Republici je prelazak na jedinstvenu poreznu stopu značajno popravio percepciju tvrtki o poreznom sustavu. Izbjegavanje plaćanja poreza je opalo, a podmićivanje je smanjeno. Podmićivanje u carini također je smanjeno u mnogim tranzicijskim zemljama zbog revizija carinskih zakona, često u skladu sa standardima EU-a i uz pomoć EU-a. Nekoliko država također je uložilo u novu informacijsku tehnologiju i prešlo na procjenu rizika, uz smanjenje diskrecijske ocjene u odabiru predmeta za fizički pregled.

Velika su poboljšanja u Jugoistočnoj Europi, djelomično zahvaljujući programu olakšavanja trgovine i transporta u Jugoistočnoj Europi, koje potpomažu Svjetska banka i EU. Napori više država, koje kombiniraju modernizaciju carinske uprave, institucionalnu reformu i povećanu transparentnost, smanjuju i vremena carinjenja na granici i podmićivanje carinskih službenika. U tom programu sudjeluje i Hrvatska. Za razliku od toga, reforma pravosuđa je u ranim godinama tranzicije često zanemarivana, i izgleda da se korupcija u sudovima općenito nije smanjila.

Zemlje počinju rješavati ovaj problem, povećavanjem plaća sudaca (kao u Rusiji), uvođenjem automatiziranog sustava upravljanja za poboljšanje učinkovitosti i transparentnosti (Hrvatska), uvođenjem kvalifikacijskih ispita za suce (Gruzija) i krivičnim gonjenjem korupcije u pravosuđu (Slovačka). Napredak u javnoj nabavi također je ograničen. Mnoge zemlje su reformirale svoje zakone o nabavi, a u nacrte drugih zakona unijele su samo izuzetke. Tranzicijske zemlje povećavaju političku odgovornost, uključujući zakone o sprečavanju sukoba interesa, financijskoj reviziji i kontroli, kao i imovinsku karticu.

U Rumunjskoj su imovinske kartice postale sve detaljnije i pristupačnije civilnom društvu, a trenutno se ulažu napori na jačanju njihovog službenog uvođenja. Mnoge zemlje također su postigle napredak na izradi jakih zakona o slobodi informiranja, ali prevelik imunitet zakonodavaca —zbog kojeg su zastupnici u parlamentu gotovo nedodirljivi—ostaje i dalje široko prisutan problem. 
- Jako vodstvo je ključno oružje u borbi protiv korupcije. Svaka zemlja koja je postigla mjerljiv napredak u smanjenju korupcije imala je jakog vođu koji je transparentnost i odgovornost učinio najvišim prioritetima, objašnjava Cheryl Gray, suautorica ove studije i direktorica sektora u Regiji Europe i Središnje Azije Svjetske banke.

Ona posebno ističe Gruziju, u kojoj je nova garnitura čelnika države stekla vlast na temelju platforme borbe protiv korupcije i postavila vladanje na vrh prioriteta reformskog programa.    
Podaci studije BEEPS također su upotrijebljeni u dubinskoj analizi pravosudne reforme u Europi i Središnjoj Aziji. 
Ovo izvješće i podaci BEEPS-a mogu se naći na portalu  http://www.worldbank.org/eca/econ.