U Hrvatskoj usporen rast oročene štednje

Jesmo li dotakli dno po kom ćemo dugo puzati da bismo se počeli penjati, ili još padamo, nikako da se dogovorimo. Zato je uvijek najbolje pozvati se na brojke i vidjeti što nam one govore.

Obratili smo se domaćim bankama i pitali ih raste li broj oročenih štednja u Hrvatskoj, odnosno, koliko utjecaja na taj segment i dalje ima kriza.U Raiffeisenbanku Austria (RBA) kažu da ukupni depoziti stanovništva (rezidenata) u hrvatskim bankama stagniraju još od trećeg tromjesečja prošle godine. Glavni ekonomist RBA Anton Starčević kaže da glavninu depozita stanovništva u bankama čine depoziti u eurima, pa su nominalne razlike u iznosu ukupnih depozita stanovništva koje se pojavljuju iz mjeseca u mjesec više plod utjecaja promjene tečaja eura prema kuni, nego realnih promjena u veličini ukupne štednje. U strukturi depozita stanovništva uočava se povećanje oročene štednje uz istodobno smanjivanje neoročene te povećanje devizne uz smanjenje kunske štednje.- Strukturne promjene u štednji stanovništva posljedica su ponude atraktivnih kamatnih stopa na oročenu deviznu štednju, koja u usporedbi s ponudom u eurozoni štedišama omogućava postizanje i dvostruko boljih prinosa na isti iznos oročenja u eurima.

Ponuda visokih kamatnih stopa na deviznu štednju datira također s kraja trećeg tromjesečja prošle godine, kada su u jeku svjetske financijske krize promijenjeni pravci kretanja kapitala na svjetskom tržištu - kaže Starčević.To je rezultiralo smanjenim mogućnostima hrvatskih tvrtki, financijskih institucija i države za zaduživanje u inozemstvu. Budući da se nije istovremeno i u jednakim proporcijama smanjila i potražnja za kreditima u zemlji, nastao je manjak ponude financijskih izvora u odnosu na potražnju te je posljedično porasla premija koju su banke bile spremne platiti za domaće depozite izražena u obliku viših kamatnih stopa.

Na kretanje ponude kamatnih stopa za depozite u budućnosti će, smatra Starčević, djelovati dva osnovna procesa: smanjivanje potražnje za kreditima u pravcu smanjivanja kamatnih stopa i mogućnosti povećanja priljeva kapitala iz inozemstva, ovisno o percepciji hrvatskog rizika. Što se, pak, tiče građana-rezidenata, ne očekuje se povećanje ukupnog iznosa depozita sve dok se ne povećaju realni primici kućanstava, bilo s osnove veće zaposlenosti, bilo s osnove povećanja neto plaća.

- Nijedna od tih opcija nije realnost do kraja ove i u sljedećoj godini. Turistička sezona će sezonski dovesti do blagog povećanja štednje rentijerskog dijela populacije, ali povećani jesenski troškovi kućanstava imati će suprotan učinak s podjednakim intenzitetom - zaključio je Starčević. U Erste & Steiermärkische Banku kažu da se i u ovoj godini ostvaruje kontinuiran porast depozita građana. Razlog tome velikim su dijelom, objašnjava direktor Sektora građanstva Zdenko Matak, osim atraktivnih kamatnih stopa i proizvoda koje Erste banka nudi, povjerenje klijenata i želja za sigurnošću, što potvrđuje i stalan rast broja klijenata koji štede u toj banci. - Ukupni depoziti građana na dan 31. kolovoza 2009. iznosili su gotovo 17,9 milijarda kuna, što je u odnosu na isto razdoblje 2008. povećanje od gotovo osam posto. Prema posljednjim dostupnim podacima s krajem kolovoza ove godine, u odnosu na kraj prošle, Erste banka je u prvih osam mjeseci ostvarila porast tržišnog udjela s 12,19 posto na 12,65 posto, mjereno prema segmentu depozita stanovništva - kaže Matak.

Kad se govori o depozitima građana na ukupnom tržištu ove godine, nastavlja Matak, vidljiv je nastavak određenog rasta ukupnih depozita, ali uz ipak nešto slabiju dinamiku. Pri tome izraženiji je rast oročenih i štednih depozita, dok je primjetan pad depozita po viđenju. To govori u prilog orijentiranosti građana na štednju, a koja je potaknuta trendom rastućih kamatnih stopa, ali i smanjenjem razine likividnosti u sustavu. - Nastavak sličnih trendova možemo očekivati i u idućem razdoblju, uz ipak očekivano usporavanje rasta, što je u jednoj mjeri posljedica teže gospodarske situacije - kaže Matak.
I u Hypo Alpe-Adria-Banci prisutan je konstantan rast depozita građana, kažu, i to nekoliko puta veći od tržišnog te očekuju da će se to i nastaviti. Oročeni devizni depoziti fizičkih osoba porasli su za 100.000.000 eura u prvih devet mjeseci ove godine.

Iako je turistička sezona nešto pojačala rast depozita, a i domaće banke su tijekom godine nudile razne akcije za poticanje štednje, što je uključivalo i povećanje kamatnih stopa, sve skupa ipak nije rezultiralo drastičnim povećanjem štednje u državi. Zapravo, drže u ovoj banci, došlo je do svojevrsnog preslagivanja na tržištu - građani koji su i inače štedjeli iskorištavali su akcijske ponude banaka za prebacivanje svojih depozita u one banke koje su nudile najvišu akcijsku kamatnu stopu ili su svoje depozite prebacivali u veće ili stabilnije banke. (Edis Felić)