U Hrvatsku ulažemo 1,2 milijarde eura za osvajanje 15 posto tržišnog udjela

Intenzivirali smo investicijski plan za Hrvatsku koji se može ostvariti samo uz više strateških povezivanja. Svake ćemo godine na razini Grupe uložiti otprilike 250 milijuna eura u razvoj vlastite maloprodajne mreže kako bismo do 2012. tržišni udjel u Hrvatskoj povećali s današnjih šest na 15 posto

Razgovarala: Antonija Knežević

Najveća slovenska trgovačka tvrtka Mercator 2007. je postigla rekordne rezultate: imala je prihod od 2,4 milijarde eura, a dobit joj je bila 44 milijuna eura, 45 posto više nego godinu dana prije. Iako su impresivne brojke postignute pod njegovom dirigentskom palicom, predsjednik Uprave Mercatora Žiga Debeljak u ovom trenutku ne može se previše radovati ostvarenom. Rast inflacije, uzavrela politička situacija na Kosovu, pad tržišnog udjela u Sloveniji, povećavanje konkurencije u regiji samo su dio problema s kojima se mora suočiti. Kako će odgovoriti tim i mnogim drugim izazovima, pitali smo prvog čovjeka Mercatora.

• Upravni odbor Poslovnog kluba menadžera Slovenije, čiji ste član, poručio je slovenskoj Vladi da se ne žuri priznati Kosovo. Odugovlači li Slovenija s priznanjem zbog Mercatora?
- Mercator se nigdje gdje posluje ne bavi politikom. Ni u Sloveniji ni u Hrvatskoj, pa ni u Srbiji. Uvijek želimo napomenuti da vanjska politika svake zemlje mora uzimati u obzir i gospodarske interese i da su dobri prijateljski odnosi među svim zemljama u Jugoistočnoj Europi veoma važni za privredu.

• Mislite li da bi slovensko priznanje Kosova pogoršalo Mercatorov položaj u Srbiji?
- Nadam se da neće. Nakon incidenata koje smo imali prije nekoliko tjedana situacija se normalizirala. Svi naši trgovački centri u Srbiji normalno rade. Najvažnije nam je da potrošači imaju povjerenja u nas, a mi se trudimo pružiti im najbolju ponudu po najboljim cijenama. To je ono što potrošači žele od svakog trgovca.

• U posljednje se vrijeme više ne govori o strateškom povezivanju najvećih trgovačkih lanaca u regiji. Mislite li da je u doglednoj budućnosti ipak moguće povezivanje Delte, Konzuma i Mercatora. Ili bar dvaju od navedenih trgovačkih lanaca?
- Uvijek sam govorio da je povezivanje najjačih trgovaca u regiji nešto od čega bi svi trgovci u regiji sigurno svi imali koristi, kao i svi potrošači i dobavljači. Ali na tom području trenutačno nema nikakvih konkretnih dogovora, tako da o tome ne mogu ništa više reći.

• Što je glavni razlog neudruživanja?
- To doista ne znam jer se razgovore o tome zaključilo prije nego što sam ja preuzeo vođenje Mercatora.

• Prije godinu se dana u hrvatskim medijima provlačila teza da je hrvatsko tržište potpuno otvoreno slovenskim proizvodima, a da u tom smislu nema reciprociteta sa slovenske strane. Je li se situacija promijenila?
- Treba najprije vidjeti kakva je zapravo situacija. Mi u Hrvatskoj na svojim policama prodamo 50 posto lokalnih proizvoda, 10 posto slovenskih, a ostalo uvoznih, većinom iz Europske unije. U Sloveniji, koja u Mercator grupi s prihodom sudjeluje 70-ak posto, imamo najveći udjel slovenskih proizvoda, a otprilike je pet posto onih iz drugih zemalja u kojima poslujemo. Otvaramo svoje police, to je dio naše nabavne strategije. No svim svojim dobavljačima uvijek govorimo da danas nisu dovoljne kvaliteta i dobra cijena, nego da ulazak na određeno tržište treba pratiti i marketinške aktivnosti. Danas nije dovoljno proizvod staviti na policu - potrošač mora znati za njega i željeti ga. Možda je to razlog zašto u Sloveniji nije bilo više proizvoda iz regije, ne samo iz Hrvatske, dakle to što želju proizvođača za internacionalizacijom nije pratila adekvatna marketinška potpora. Inače, u našim centrima u Sloveniji možete pronaći proizvode od svih najjačih hrvatskih proizvođača, od Kraša, Leda, Podravke, Francka, Zvijezde, Jamnice...

• To sam vam pitanje postavila zbog toga što je Ivica Todorić svojedobno rekao da su Slovenci potpuno zaobišli njegove glavne brendove optuživši tako posredno Mercator.
- Upravo je obrnuta situacija. Pogledajte koliko se slovenskih proizvoda može pronaći na Konzumovim policama. Mnogo ih je manje nego hrvatskih na našima.

• I Miroslav Mišković, drugi veliki trgovac iz regije, imao je optužaba na Mercatorov račun. On smatra da upravo vi kočite njegov ulazak na slovensko tržište.
- Znate kako ja uvijek odgovaram na to pitanje: Lidl i Aldi su prije dvije godine ušli u Sloveniju i do danas kupili su više od 60 lokacija. Stoga, ako Mišković doista želi kupiti lokacije za trgovačke centre i za njih platiti tržišnu cijenu, može u Sloveniji kupiti zemljište koje poželi. A u velikim gradovima, primjerice u Ljubljani, ni Mercator već 10 godina nije kupio nijedno zemljište jer ih jednostavno nema. Želi li netko ozbiljno ući na slovensko tržište, može to napraviti bez ikakvih problema. Pitanje je samo novca i želje da se uđe u jaku konkurentsku borbu.

• Bojite li se ulaska većih trgovaca na to područje, primjerice Tesca ili Carrefoura? Koliko je to izgledno?
- U regiji su već veliki i jaki igrači - Lidl, Aldi, Kaufland, Metro, Eurospin, Ipercoop. Sa svim konkurentima, bili oni domaći, strani, regionalni ili međunarodni, treba se boriti boljom ponudom potrošačima. To je naš moto i zato se nikoga ne bojimo.

• U Hrvatskoj mnogi procjenjuju da Lidl nije postigao uspjeh kakav se očekivalo. Kakva je situacija u Sloveniji, gdje je Lidl došao nekoliko mjeseci kasnije nego u Hrvatsku?
- Poštujemo sve konkurente. Nikad se u poslu nikoga ne smije podcjenjivati. Ali moram napomenuti da Mercator nudi drukčiju trgovačku uslugu u odnosu na diskontne trgovce. Mi nudimo dobar izbor, dobar ugođaj pri kupnji, dobar asortiman, dobar omjer između kvalitete i cijene, a diskontni trgovci imaju drukčiju filozofiju, pa nam u tim elementima nisu izravna konkurencija. Lidl i Aldi najveći su europski diskontni trgovci koji posluju na dugi rok, ne samo na godinu dana, tako da ih ne treba olako shvaćati; oni imaju vremena. I mi smo na tržišta izvan Slovenije izašli prije pet godina, a tek sada imamo uobičajen opseg poslovnih djelatnosti, tako da možemo normalno organizirati i provoditi trgovačke aktivnosti. O tome što su diskonteri napravili ili nisu, moći ćemo govoriti najvjerojatnije za pet godina.

• Spomenuli ste da vam Lidl nije izravna konkurencija. Ipak, vi ste nedavno također počeli otvarati diskontne trgovine?
- Svi su nam trgovci konkurencija, samo u drukčijem tržišnom segmentu. Da, u Sloveniji smo počeli razvijati Hura!, vlastiti lanac diskontnih trgovina.

• Hoćete li i u drugim zemljama u kojima poslujete otvoriti te trgovine?
- Za sada to ne planiramo.

• Na prošlogodišnjoj konferenciji za novinare iznesen je podatak da imate više od 40 posto tržišta u Sloveniji, a ove je godine taj udjel znatno manji. Kako to komentirate?
- U Sloveniji trenutačno imamo udjel od 37 posto; smanjio se u usporedbi s 2006. To je sasvim normalno jer smo najveći trgovac u zemlji i tu imamo defenzivnu situaciju. Ali zato na drugim tržištima povećavamo tržišni udjel.

• Koji su vam planovi za daljnje širenje? Hoćete li se nakon mnogih akvizicija sada više orijentirati na organski rast?
- Namjeravamo se i dalje širiti i akvizicijama i gradnjom vlastitih trgovina. Kad pronađemo dobru mogućnost za strateško povezivanje, odlučujemo se za tu opciju. U posljednje dvije godine povezali smo se s nekoliko tvrtki: s Rodić trgovinom u Srbiji, Presoflexom u Hrvatskoj, zatim s nekoliko manjih u Bosni i Hercegovini, a potkraj 2007. povezali smo se s Mexom u Crnoj Gori i tako ušli na još jedno tržište. U isto vrijeme mnogo ulažemo u razvoj vlastite mreže, tako da radimo na oba polja. Dakle, postoji li mogućnost za strateško povezivanje, upuštamo se u to, a inače radimo na vlastitu razvoju.

• Mercator je najavio da će do kraja prošle godine realizirati akviziciju u Hrvatskoj, ali ništa se nije dogodilo. Jesu li ti pregovori propali ili postoji mogućnost da se to preuzimanje ostvari u 2008.?
- Uvijek radimo na više akvizicija, ali do posljednjeg trenutka nikad ne znate hoće li se sklopiti partnerstvo ili neće. Vrlo je nezahvalno o tome unaprijed govoriti.

• Spominjalo vas se kao potencijalnoga kupca nekih Jollyjevih trgovina. Jeste li pri kraju s tim pregovorima?
- To ne mogu komentirati jer nam je politika da nikad ne komentiramo nikakva strateška povezivanja prije nego što ih se završi. Mogu samo reći da smo veoma zainteresirani doći u Šibensko-kninsku županiju jer ondje osim Jollyja i Konzuma zapravo nema drugih većih trgovaca, tako da bi ulazak novih sigurno bio dobar za konkurenciju i potrošače.

• Mercatorov je plan osvojiti 12 posto tržišta u Hrvatskoj do 2010. U ovom trenutku imate šest posto. Kako namjeravate udvostručiti tržišni udjel u dvije godine?
- Taj se plan može provesti samo uz više strateških povezivanja. Sada smo intenzivirali investicijski plan, tako da do 2012. želimo osvojiti 15 posto tržišta u Hrvatskoj. Svake ćemo godine na razini Grupe uložiti otprilike 250 milijuna eura, što je u pet godina investicija od 1,2 milijarde eura u razvoj vlastite prodajne mreže.

• Koliko je Mercator zadužen u ovom trenutku? Možete li podnijeti takav investicijski ciklus?
- Imamo vrlu konzervativnu politiku financiranja. I toga ćemo se držati u budućnosti jer je financijska stabilnost i solventnost jedan od naših prvih ciljeva. Omjer između Mercatorova kapitala i neto dugova je otprilike 1 : 1, tako da smo vrlo stabilni i imamo veliki investicijski potencijal.

• Najavili ste da ćete do 2010. ući na makedonsko i bugarsko tržište. Jeste li već počeli kupovati zemljište?
- U Bugarskoj smo prije nekoliko tjedana osnovali novu tvrtku Mercator B koja će biti nositeljica svih naših aktivnosti na tom tržištu. Trenutačno s više lokalnih partnera pokušavamo dobiti na upravljanje što više hipermarketa u najvećim bugarskim gradovima. U Makedoniji je Mercator već lani kupio veliko zemljište, a danas s lokalnim partnerom radimo na osiguravanju dodatnih lokacija kako bismo na to tržište ušli do 2010.