U HUB-u proučavaju pravnu stranu proširenih mjera

Jučer je iz Hrvatske narodne banke priopćeno da se mjera o rastu kredita banaka od pola posto do kraja godine proširuje i na sve tvrtke koje su vlasnički povezane s bankom. Dakle, HNB bi u mjeru uključio i plasmane neizravno plasirane od banke, prije svega preko factoringa, koji su prema nekim podacima postali najveći pokretači kredita

Riječ je o tvrtkama koje otkupljuju potraživanja od poduzeća, odnosno nenaplaćene fakture od strane kreditora i izvršavaju plaćanje. Poduzeće, naime, na taj način poboljšava svoje novčane tokove, ali problem je što su factoring društva postala prevelik generator koji neizravno u pitanje dovodi i rast vanjskog duga. Jer ako banka ne može dati novac zbog ograničenja, onda pojedinoj tvrtki odgovara da ga dobije i po većoj kamati od factoring tvrtke, ali da može obaviti svoje obveze na vrijeme.

Primjerice, takav je slučaj bio ovoga ljeta, kada je mnogo otkupljivača pšenice na taj način tražilo novac od factoring društva Prvi faktor. Ta je factoring tvrtka u vlasništvu Nove ljubljanske banke, odnosno u vlasništvu banke koja nema sjedište u RH, pa niti nije obveznik upisa blagajničkih zapisa prema HNB-u za prekoračenje plasmana. Odnosno, mjera će primjerice za nju biti izuzeta, jer zakonski drugačije nije moguće, ali će je morati poštovati domaće banke koje su osnovale factoring društvo.

No, factoring društva su pod nadzorom Hanfe, a ne HNB-a, pa i zato postoji nejasnoća kao da Središnja banka preuzima ovlast u nadzoru. Predsjednik Uprave Hanfe Ante Samodol kaže da HNB to može raditi jer se Hanfin nadzor odnosi više-manje na izvještavanje factoring društva o poslovanju prema Hanfi. Prvi čovjek Hrvatske udruge banaka Zoran Bohaček kaže da njihovi pravnici tek proučavaju tu mjeru, s obzirom da njome regulator za bankarski sektor želi provesti regulaciju nad nebankarskim sektorom.

Neki od naših sugovornika nadalje komentiraju da je nepravedno da banke plaćaju nešto i za nekoga tko nije banka. No, iako je tako, one su ipak vlasnički povezane s bankom. Jer svojevremeno je slična situacija bila i s leasing društvima, dakle vlasnički također povezanim s bankama, nad kojima je HNB preuzeo kontrolu. Sada je kontrola nad njima pod Hanfom, ali opasnosti za vanjski dug više nema, jer im je zabranjeno davanje zajmova.  Osim factoringa, banke su osmislile i još neke tvrtke preko kojih plasiraju sredstva. Primjerice Crediflex Splitske banke SC. Prema novim mjerama i njegov rast plasmana će ući u osnovicu od pola posto na mjesec. Pa će u slučaju prekoračenja Splitska banka plaćati kaznu prema HNB-u.   (Lidija Kiseljak)