U Hypo banci prognoziraju usporavanje gospodarskog rasta

Hrvatska ove godine može očekivati gospodarski rast od 4,6 posto, porast vanjskog duga za 3,9 milijardi eura, usporavanje inflacije ispod prošlogodišnjih 3,2 posto, rast trgovinskog deficita za jedan postotni bod udjela u BDP-u,  rast platno bilančnog deficita iznad osam posto, daljnji jači pritisak na jačanje kune i proračunski deficit veći od onoga koji predstavlja Vlada. Prognoze su to analitičara Hypo Alpe Adria banke Hrvoja Stojića

Prošle se godine procjenjuje rast BDP-a na 4,9 posto, dok će ove godine taj rast usporiti prema procjenama za oko 0,3  postotna boda. - U drugoj  se polovici godine naime očekuje usporavanje investicija. Osobna potrošnja bi trebala i nadalje glavni pokretač rasta uslijed rasta realnog raspoloživog osobnog dohotka, otplate duga umirovljenicima, povećanog socijalnog transfera i efekta blagostanja. Očekuje se i ubrzanje izvoza, ali prvenstveno usluga, kaže Stojić.

Zbog usporavanja izvoza, te izostanka njegova snažnijeg djelovanja na brzorastućim tržištima BRIC -a(Brazila, Rusije, Indije i Kine), te tržišta OPEC-e i sporijeg rasta produktivnosti u odnosu na srednjoeuropski prosjek, kao i fiskalnog ‘popuštanja’, ove bi godine trgovinski deficit mogao porasti za jedan postotni bod udjela u BDP-u. Zbog njegova rasta porast će i platnobilančni deficit, a kroz dvije to tri godine mogao bi porasti na oko 10 posto udjela u BDP-u.

Rast inozmenog duga neće usporiti zbog i dalje jake domaće agregatne potražnje i jačanja konkurencije među bankama. Stojić očekuje da će glavni pokretači rasta biti poduzeća koja će se nastaviti izravno zaduživati izvan granica. - Tim bi se putem mogla ove godine zadužiti mjesečno 200 do 250 milijuna eura. Dodatno bi se tvrtke na burzi mogle ove godine zadužiti za oko 4 milijarde kuna, kaže Stojić.

Stojić očekuje i rast proračunskog deficita. Naime i za prošlu  godine prognozira njegovu razinu na 4,2 posto ako se u njega uračuna otplata duga umirovljenicima i dospjela, a nepodmirena potraživanja u zdravstvu i građevini. Ove godine taj bi deficit mogao porasti na 4,3 posto BDP-a, umjesto od države prognoziranih 2,8 posto, a zato jer u njega i ove godine treba uračunati dug umirovljenicima, odgođenu reformu zdravstva, rastu udjela subvencija u BDP-u, povećanoj potrošnji na socijalne transfere i prebačaja na javnim investicijama. (Lidija Kiseljak)