U mjesec i pol prepolovljeno klizanje dionica

Najnoviji oporavak većeg  broja dionica pridonio je da se u zadnjih mjesec i pol dana gotovo prepolovila šteta koju su pretrpjeli vlasnici dionica s kojima se u novije vrijeme trgovalo na Zagrebačkoj burzi

Analitičari su, naime, izračunali kako  je u zadnjih mjesec i pol dana  dionički indeks Crobex narastao  sa 3150  bodova,  koliko je težio krajem ožujka, na  najnovijih 4150  bodova, odnosno  za čak 16 posto. Zahvaljujući tome i ukupno ovogodišnje otklizavanje dionica nije više na razini od 31,5 posto, na kojoj je bilo krajem ovogodišnjeg kvartala -nego na upola manjoj, odnosno sada iznosi oko 15,5 posto.

Brokerska računica pokazuje kako su najnovijem oporavku najviši doprinos dale upravo one dionice koje su u prva tri ovogodišnja mjeseca imale i najveće padove. To su prije svih  dionice Zvijezde, Viadukta, Mlinara, Liburnia Riviera hotela, te one  likvidnije kao što su Ingra, Dioki, Atlanska plovidba, IGH, INA, Dalekovod , Adris grupa i Uljanik plovidba. Vidljivo je i to da u najnovijem oporavku svoj veći doprinos nisu dale neke bankarske dionice pa i jedna od najlikvidnijih kakva je primjerice dionica T-HT-a.

Analizirajući kretanja cijena u protekla  četiri i pol mjeseca može se reći i to da najnovije  otklizavanje dioničkog indeksa nije i najveći jer su, primjerice, samo u zadnjih desetak godina bila najmanje četiri veća. Najveći se dogodio prije gotovo deset godina, odnosno u periodu od 22. srpnja do 1. rujna 1998. godine, kada je  Crobex u nepunih mjesec i pol dana oslabio za čak 49 posto. Po 30-ak  posto na vrijednosti naši su burzovni indeksi gubili u čak dva navrata i to od 1. listopada do 14. studenoga 1997.  te od 21. srpnja do 30. rujna 1999. godine. Sljedeći veći pad po intenzitetu je onaj od 9. travnja do 2. lipnja 1998. godine kada je Crobex oslabio 22 posto.

Premda  najnovije mjesečno negativno razdoblje nije i najgore po intenzitetu pada, ono je zasigurno postalo i dosad najduže vremensko razdoblje gotovo kontinuiranog pada dionica u povijesti burze. Recimo, kako je najnovija sušna razdoblja, pa time i gubici za veliku većinu dioničara došlo nakon pune tri i pol godine, mnogi će reći, i vrtoglava rasta cijena gotovo svim dionicama na burzi. Pri svemu tome od početka 2006. pa do sredine 2007. gotovo da svi ti cjenovni uzleti (nekima je, recimo, građevinskim dionicama  u samo godinu dana cijena porasla  i  3,2  puta) nisu imali predaha.

Stoga je najnovije ispuhavanje tržišta, pa i cijena dionica  bilo i za očekivati, odnosno to je, kažu, više-manje i uobičajen životni ciklus jedne burze. Mnogi, pak, i najnoviji negativan (burzovni) trenutak u nas vežu  i uz stagnaciju američkog gospodarstva i najavu moguće recesije, ali i za neiskustvo, pa i  paniku koja je u krizi  zavladala kod većeg broja novih igrača na burzi. Sada je, kažu analitičari, najvažnije pitanje je li burzovnoj krizi došao kraj  ili ćemo na njen puni oporavak trebati još čekati.

Ovih se dana čuju i novi komentari kako se može očekivati i stagnacija dosegnutog rasta, možda čak i tokom narednih mjesec i pol dana. Većina analitičara, pak, čini se ostaje kod procjene da se tek sa dolaskom novih i većih investitora, ali i   sa punim povratkom optimizma te sa porastom zanimanja i samih investicijskih i mirovinskih fondova za veća ulaganja u hrvatske dionice  Zagrebačka burza može uistinu i oporaviti. Hoće li, pak, na kraju i ukupni ovogodišnji prosječni rast  prinosa po dionici u Hrvatskoj iznositi kako neki optimisti prognoziraju, čak i 15-ak  posto – ostaje da se vidi. (Nikola Prskalo)