U Osijeku cijene nekretnina rastu, Zagreb stagnira

U odnosu na studeni 2011. nema značajnih promjena na zagrebačkom tržištu nekretnina, dok su tražene cijene nekretnina na godišnjoj razini ostvarile pad od 3,2%.

Prosječna tražena cijena stana u Zagrebu u prosincu je iznosila 1.744 eura/m2, što je gotovo jednako kao i u studenome 2011. (-0,1%), odnosno 4,0% niže u odnosu na prosinac 2010.
U odnosu na 2010.godinu, tražene cijene stanova u svim četvrtima u Zagrebu su pale, osim na Pešćenici gdje je došlo do porasta cijena od gotovo 5% u odnosu na prošlu godinu.
Najskuplji stanovi su i dalje u gradskoj četvrti Medveščak, s prosječnom cijenom od  2.350 eura/m2, a slijede ih stanovi u gradskoj četvrti Centar s cijenom od 2.158 eura/m2.
Najniže cijene stanova su u Sesvetama, gdje prosječna cijena u prosincu iznosi  1.229 eura/m2  te u istočnom djelu Novog Zagreba gdje je cijena 1.459 eura/m2. 

Dok cijene stanova u Zagrebu stagniraju, cijene nekretnina na Jadranu bilježe godišnji rast od 1,3% i rast od 0,5% u odnosu na studeni.
Unatoč zimskom razdoblju, prosječna cijena kvadrata apartmana na Jadranu viša je za 0,6% u odnosu na studeni te iznosi 2.038 eura/m2, dok u odnosu na prosinac 2010. bilježi rast od 4,9%.

Najskuplji apartmani su u Dubrovačko-neretvanskoj županiji gdje prosječna cijena iznosi 2.978 eura/m2  te u Splitsko-dalmatinskoj županiji gdje iznosi 2.447 eura/m2.

S druge strane, najpovoljnije nekretnine za odmor su vikendice u Ličko-senjskoj županiji s cijenom od 1.691 euro/m2.

Prosječna tražena cijena stana na Jadranu u odnosu na studeni 2011. viša je za 0,6%  i iznosi 1.818 eura/m2, što je za 3,2% niže u odnosu na 2010.godinu. U odnosu na 2010. godinu, cijene stanova pale su u Splitu (-6,9%) i Rijeci (-1,1%). Tako prosječna tražena cijena stana u Splitu u prosincu iznosi 2.410 eura/m2, a u Rijeci znatno manje, 1.609 eura/m2. Cijene stanova u Osijeku u odnosu na prošlu godinu narasle su za 12,1%.
 
Prof.dr.sc. Josip Tica s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu smatra kako su nedavna kretanja cijena nekretnina prvenstveno posljedica globalne krize, ali i specifičnosti hrvatskog tržišta: „Kada govorimo o stambenom tržištu u Zagrebu, možemo govoriti o pucanju špekulativnog balona u stanogradnji koji je kao uzrok i posljedicu imao institucionalne nesavršenosti - kako u gradskoj administraciji, tako i u sektoru poslovnog bankarstva, a što je sve zajedno dovelo do ogromne količine neprodanih stanova koji se sada prodaju "na kapaljku".

Ključni događaji, koji bi mogli pokrenuti zbivanja na tržištu nekretnina su ozbiljnija korekcija cijena od strane ponuđača te konsolidacija potražnje u sektoru kućanstva.