U ponedjeljak počinje isplata štediša Gradske banke Osijek

U ponedjeljak, 2. lipnja počinje isplata štediša Gradske banke Osijek d.d. u stečaju. Štediše će se isplatiti prema posebno razrađenom modelu - putem računa koji je Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka otvorila u Hrvatskoj poštanskoj banci.

Na njezinom je računu osigurano cjelokupno potraživanje oko 4800 štediša - ukupno 185 milijuna kuna. I to sve iz stečajne mase same banke, što je prvi slučaj takve isplate u Hrvatskoj. Posebni model isplate preko jednog jedinog računa i to onog u HPB-u, nakon 9 godina stečajnog postupka, uspjeli su dogovoriti novi direktor DAB-a Vinko Radić i stečajni upravitelj Gradske banke Osijek Većeslav Rački.

U trenutku pokretanja stečaja, 1999.godine DAB je od banke potraživao 962 milijuna kuna. Od toga je 225 milijuna naplaćeno i to zamjenom potraživanja koje je banka imala u drugim tvrtkama, primjerice u IPK Osijek, Đakovštini, Duhan Slatini, Kutjevu. Prema dogovoru, iz stečaje je mase izdvojeno 200 milijuna kuna za HPB, točnije za njezinu Agro podružnicu u Osijeku, a u planu je, nakon završetka stečaja, dodatno dokapitalizirati HPB s još 300 milijuna kuna.

 Iz ostatka stečajne mase i DAB kani naplatiti "ostatak" od 662 milijuna. To ne bi trebao biti problem, tvrdi Rački, jer bančina je aktiva sada teška oko 530 milijuna kuna. Banka zapravo nije ni trebala završiti u stečaju, tvrdi. Od 835 milijuna gubitaka banka je naplatila polovicu, a ove je godine 12 milijuna kuna u plusu. Rački je pokrenuo i kaznenu prijavu protiv tadašnjeg guvernera HNB-a Marka Škreba i prinudnog upravitelja banke Borisa Bušca zbog guranja u likvidaciju banke koja se mogla izvući. Prijava protiv Škreba je odbačena dok protiv Bušca još traje istraga.

Za slučaj Gradske banke Osijek posebno se zainteresirao i predsjednik Mesić. Njegov savjetnik za gospodarstvo Dubravko Radošević kazao je kako je umješnim vođenjem stečajnog postupka Rački smanjio dubioze u banci, zaštitio interes države i samih štediša. No nije propustio kritizirati rad HNB-a. Upozorio je kako HNB ne smije olako procjenjivati aktivu i plasmane banaka lošima i nenaplativima, jer se upravo u sluačju GBO pokazalo da se potraživanja mogu naplatiti.

Pita se zašto su neke banke gurnute u stečaj, a druge sanirane poput Slavonske i Riječke čiji se repovi gubitaka i lošega nadzora i danas vuku. Banke bi trebale realnije iskazivati kvalitetu svojih portfelja, a HNB poboljšati kontrolu financijskih institucija, njihovo upravljanje rizicima i smanjiti moralni hazard, tvrdi Radošević.Stečaj Gradske banke Osijek trebao bi okončati do početka iduće godine, kada bi na račun HPB-a trebalo sjesti dodatnih 300 milijuna kuna dokapitalizacije.  (Gordana Gelenčer)