U potrazi za većom učinkovitošću industrije

Logično je da je koncepcija ovogodišnjeg Svjetskog industrijskog sajma u Hannoveru bila velikim dijelom usmjerena upravo na zaštitu industrijske (njemačke i svjetske) konkurentnosti. Njemačka je, naime,  najveći svjetski izvoznik. Istodobno su automobilska industrija i strojogradnja odnosno isporuka kompletnih industrijskih postrojenja najsnažnije ugroženi postojećom financijskom i gospodarskom krizom. Isporuke padaju za 30-40 posto, a nove narudžbe presušuju.

Piše Ante Gavranović

Da bi se uopće sagledalo o kojim se realcijama pritom radi valja upozoriti da je vrijednost svjetske proizvodnje na području strojogradnje dosegla u 2008. godini čak 1580 milijardi eura. Njemačka u tome participira s otprilike 15 posto. Najveći proizvođači su zemlje EU (636 milijardi eura), Kina (271 milijarda), SAD (231 milijarda) i Japan (186 milijardi eura). Recimo, u 2008. njemački je izvoz dosegao vrijednost od 994,9 milijardi eura, dok je uvoz dosegao 818,6 milijardi. Nikada u povijesti njemačkog gospodarstva višak izvoza nad uvozom nije dosegao prošlogodišnjih 176,2 milijardi eura. Dodamo li tome da je samo izvoz strojogradnje i gotovih industrijskih postrojenja iznosio 146,9 milijardi eura, shvatljiva je gotovo panična uznemirenost industrijskih krugova u toj zemlji s obzirom na sadašnja gospodarska kretanja. Malo je, naime, razvijenih industrijskih zemalja koje su toliko ovisne o izvozu kao što je to njemačka industrija.No, industrijske zemlje su krizu shvatile kao novi izazov. Uz veliki broj inovativnih tehnologija i konkretnih rješenja pokušava se odgovoriti na krizna kretanja i, na neki način, osigurati ´proboj´prema boljim vremenima  u industrijskoj proizvodnji. Ipak, tri trenda su dominantna: energetska učinkovitost, očuvanja i zaštita prirodnih resursa i istraživanje i razvoj.
 
Energetska učinkovitost
                                                                                                 
U sajamskom fokusu stoje teme energetske učinkovitosti u industrijskim procesima. Potpuno je jasno da je vrijeme ´razbacivanja´s energijom prošlost i da je izuzetno važno istu što pažljivije  koristiti. To je važno i s ekonomskog stajališta, jer u računici ukupnih troškova upravo energetski ozbiljno rastu, osobito ako se uzme u obzir ukupni vijek trajanja nekog postrojenja ili proizvoda (tzv. Total Costs of Ownership – TCO).  Neke računice poznatih svjetskih instituta pokazuju da bi se  zamjenom zastarjelih pogonskih sustava samo u njemačkoj industriji moglo godišnje uštedjeti 27,5 milijardi kWh. Uštede energije važne su i zbog racionalnijeg korištenja te očuvanja prirodnih resursa, osobito nekih materijala. Brojne predložene mjere i rješenja pokazuju kako se to može ostvariti. Recimo, crpke pripadaju medju najveće industrijske potrosače struje. Više od 30 posto ukupne energetske potrošnje u industriji i obrtništvu otpada upravo na motore koji pokreću crpke. Najnovija rješenja pokazuju kako se može uštedjeti i do 60 posto te potrošnje. Veliki potencijal ušteda leži i na području industrijskih ventilatora, gdje su moguće uštede čak do 70 posto u odnosu na postojeće tehnologije. Stručnjaci tvrde da bi se primjenom elektronski reguliranih tehnologija moglo godišnje uštedjeti potrošnju nekoliko elektrana. 

Daljnje mjere energetske učinkovitosti odnose se na monitoring pritiska, protočnosti i ciklične potrošnje nekog postrojenja. Pomoću sustava monitoringa postrojenja (CMS) osigurava se sigurnost postrojenja, optimiranje održavanja i inspekcijskih intervala. Novi sustavi nadzora omogućuju direktne alarme u vodećim procesnim sustavima, dajući na vrijeme dijagnoze i signale o stanju I ‘zdravljau’ strojeva i postrojenja. Svi ti sustavi služe tome da produže njihov vijek optimalnog trajanja (Life Cycle Management) i, istodobno, pridonose smanjivanju ukupnih troškova. A to je očito najveća preokupaciji u industrijskim krugovima. 
 
Dodana vrijednost kroz primjenu E-Motive
 
E-mobilnost je poseban trend. Javlja se i novi industrijski pojam: E-Motive. Pod tim pojmom podrazumijeva se električne pogonske alternative, koje se sve više javljaju u autoindustriji. Riječ je o pogonskim rješenjima koja štede energiju i uspješno zamjenjuju stara tehnička i tehnološka rješenja. Uz njihovu primjenu vise dolazi do izražaja sinergija strojogradnje i autoindustrije u cijeloj paleti dodane vrijednosti. To je važno iz ekoloških i ekonomskih razloga. Upravo na području energetske učinkovitosti i zaštite klime zanimljiva su nova rješenja na području korištenja kompaktnih formi, što je osobito važno u automobilskoj industriji i industriji vozila. Kompaktne  forme osiguravaju povećanu dinamiku pri vožnji, više agilnosti i pružaju veću udobnost u kretanju tih proizvoda. Nova rješenja pokazuju da se kod proizvodnje kompaktnih dijelova može uštedjeti i do 30 posto na težini korištenjem novih materijala. To dolazi do izrazaja i u najnovijim tehnologijama poput izrade vjetroagregata u korištenju energije vjetra.
 
Suradnja sa znanošću vazan je element u nastojanjima da se kroz povećanu učinkovitost održi visoka razina konkurentnosti, primjerena složenim gospodarskim vremenima kroz koje prolazi industrija u cijelom svijetu. Na Sajmu je stoga prikazan trend diverzifikacije u energetskom miksu. Pored uvodjenja novih visoko učinkovitih tehnologija velikih elektrana sa smanjenim emisijama štetnih plinova  nude se rješenja s vjetroelektranama ili elektranama na osnovi biomase, kao i toplinskih elektrana s povećanom tendencijom korištenja foto-voltaik i solarnih termalnih postrojenja. Stara je mudrost da svaka kriza nosi sa sobom i nove mogućnosti. Na Sajmu se stoga ne nude rješenja samo za trenutno stanje već i vizija industrijske budućnosti. Tematski okvir se krece od mobilnog drustva za 40 godina do scenarija za buduće načine ukupnog življenja, stanovanja i rada.
 
Najviše pogodjena dobavljačka industrija
 
U gospodarskoj krizi, paksa to jasno pokazuje, najviše su pogođeni kooperanti velikih industrijskih tvrtki. Riječ je mahom o malim  i srednjim industrijskim pogonima, koji čine kičmu svake razvijene industrije, osiguravaju najviše patenata i inovacija i otvaraju najviše novih radnih mjesta. Upravo zbog te činjenice strojogradnja i elektroindustrija proživljavaju najteže trenutke.
 
Zanimljivo je stoga vidjeti s kojom se ustrajnošću, kreativnošću i novim elanom bore upravo ti mali kooperanti,  bilo da se radi o upotrebi novih materijala, izradi komponenti i cjelovitih sustava za industriju vozila, strojogradnju i kompletna postrojenja. Dovoljno je naglasiti da je čak 1448 tvrtki iz 50 zemalja pokušavalo i na ovom Sajmu pronaći adekvatan priključak i strateške partnere za ubrzani izlaz iz sadašnje gospodarske krize, koja ozbiljno prijeti urušavanju same proizvodnje, a time ugrožava i izvozne pozicije velikog broja zemalja.
 
Prisutni i hrvatski proizvođači
 
Ovogodinji Svjetski industrijski sajam u Hannoveru okupio je 6150 izlagača iz 61 zemlje. Od toga broja je 2916 izlagača koji dolaze iz inozemstva, a ukupna izložbena površina iznosila je 224.800 četvornih metara. Dr. Wolfram von Fritsch, predsjednik Uprave Sajma u Hannoveru, smatra da „ovaj broj izlagača potvrđuje težnju da snažno potaknu svjetsku konjunkturu“.
 
Najviše je izlagača iz Italije, Kine, Republike Koreje (koja je bila i zemlja-partner), Turske, Indije, Tajvana, Švicarske, Francuske, SAD, Španjolske i Nizozemske. Iznenađujući je mali broj izlagača iz Japana, jednog od najvećih svjetskih izvoznika industrijskih postrojenja. Na Sajmu su nastupili i hrvatski proizvođači. Prisutno je nekoliko društava iz koncerna Končar, koja nastupaju već godinama na samostalnom izložbenom prostoru. U okviru nastupa Hrvatske gospodarske komore nastupaju Dalekovod, Elka i Đuro Đaković.