Arhiva
U prvom kvartalu gubici smanjeni za 20 milijuna kuna
17. lipnja 2010.
Angažiranjem njemačke tvrtke TÜV Hrvatske željeznice do jeseni bi trebale doći do odgovora što učiniti s opremom kupljenom za Ličku prugu u vrijednosti 450 milijuna kuna.
Najavio je to na konferenciji za novinare u četvrtak predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture Branimir Jerneić, dodajući da bi Nijemci trebali dati odgovore koliko je kupljene opreme ispravno i upotrebljivo za Ličku prugu, ali i pruge nižeg ranga. Ukupne zalihe HŽ-a iznose 650 milijuna kuna, što u formi rezervnih dijelova, što strateške robe za infrastrukturne projekte, od koje 90 posto otpada na Ličku prugu. Jerneić je dodao da se HŽ u takvoj situaciji našao zbog odluka prijašnjih voditelja projekata koji više ne sudjeluju u njima, ali su još uvijek zaposleni na željeznici. HŽ Infrastruktura je u prvom kvartalu ove godine povećala prihode za 20 milijuna kuna u odnosu na lani (339 milijuna kuna), smanjila rashode za osam milijuna kuna i gubitke sa 29 na jedan milijun kuna. Polovica ušteda ostvarila se na materijalima i uslugama održavanja.
Više ljudi umrlo na prijelazima s modernom signalizacijom
Povodom Europskog dana svjesnosti o željezničko-cestovnim prijelazima u razini (ŽCPR) koji se održava 22. lipnja, Uprava HŽ-a apelira na vozače da obrate veću pozornost pri prelasku pruge, točnije 1440 prijelaza na mreži pruga HŽ-a. Zanimljivo je da je više osoba lani poginulo na željezničkim prijelazima koje imaju SS uređaje (njih devet), nego samo Andrijin križ (šest). Prošle godine oštećeno je 708 branika i polubranika, čija materijalna šteta iznosi 1,5 milijuna kuna.
- Poštujući preporuke Vlade smanjili smo troškove na svim razinama, broj zaposlenih za pet posto i rezultat toga su uštede od 20 milijuna kuna u prvom kvartalu. Promijenili smo i sustav javne nabave, na način da Uprava dnevno bdije nad natječajnim dokumentima i uveli nultu stopu tolerancije na korupciju. Rezultat toga je da imamo sve veći broj tvrtki koje se javljaju na naše natječaje. - komentirao je Jerneić.Uprava je najavila i nekoliko projekata koji čekaju sredstva iz predpristupnih i kohezijskih fondova, primjerice, za prugu Dugo Selo - Novska dugu 83 kilometara te zagrebačku teretnu zaobilaznicu. - Kako stvari stoje ne namjeravamo zatvarati pruge, već revitalizirati one koje su prijetnja sigurnosti, poput našičke pruge. Najrentabilnije su linije na X. koridoru, no one koje nisu financijski isplative, ekonomski su korisne. Neke države i lokalne samouprave u europskim zemljama sufinanciraju linije i s većim postotkom nego što je to u Hrvatskoj. - zaključio je Jerneić. (Željka Laslavić)
čitajte lider u digitalnom izdanju
vezani članci
