U prvom polugodištu upola manje stambenih kredita

Najnovije neslužbene pocjene analitičara govore da su sve naše poslovne banke u šest ovogodišnjih mjeseci odobrile tek oko 2,2 milijarde kuna stambenih kredita. Iako su ranije prognoze ukazivale da stambeno kreditiranje ne pada tako drastično kao ostali potrošački krediti, procjena ukazuje da je tih kredita u prvom polugodištu u nekim bankama bilo upola manje nego lani u istom periodu.

To drugim riječima znači i da je većina naših poslovnih banaka novim klijentima u proteklom dijelu godine odobrila i isplatila ne puno više novih stambenih kredita nego su  im stari dužnici i vratili kroz mjesečne kreditne rate. Premda središnja  banka, pa i same poslovne banke ne vode ili nemaju o tome zbirnih pokazatelja, doznajemo kako je  Zagrebačka banka koja je dosad držala trećinu stambenog tržišta  i nosi titulu lidera u stambenom kreditiranju, do kraja lipnja ove godine sama odobrila oko 710 milijuna kuna novih stambenih kredita.  Ujedno, od početka lipnja i Zaba je počela akcijsku prodaju nekretnina za stanovanje, iznajmljivanje ili odmor. Poslovni partneri Zabe grade stanove, a agencija za nekretnine ZANE posreduje u njihovoj prodaji te trenutačno ima u ponudi gotovo 2.000 nekretnina za sve segmente kupaca. U prve dvije godine otplate kamatna stopa je fiksna i kreće se od pet posto, ovisno o projektu te subvenciji investitora nekretnine.

 Ova i neke druge banke ističu kako su njihovi stambeni krediti  dostupni bez ikakvih ograničenja. Status klijenta primjerice nije nužan, kao ni procjena stana, a za osiguranje plaćanja kredita moguće je dati samo nekretninu. Ostale banke umjesto odgovora na pitanje koliko su dale stambenih kredita u prvi plan ističu osjetan pad interesa građana za sve vrste kredita, pa i stambene, ne navodeći detaljnije brojčane pokazatelje. Od većih banaka, Privredna banka Zagreb je jedina banka koja od veljače 2008. nije povećavala kamate na stare kredite, a prema najavi, to nije ni u planu. U Erste banci kažu da su u  pet mjeseci ove godine plasirali oko 950 stambenih kredita za kupnju, gradnju i adaptaciju stambenog prostora. Podsjećaju da su zadržali i uvjete koji se tiču kreditne sposobnosti klijenata, potrebne plaće i osiguranja, što znači da bi klijenti morali zarađivati između 6.500 i 7.000 kuna mjesečno da bi se mogli zadužiti za kupnju 50-ak kvadrata stana.

Iz banaka nismo dobili i preciznije odgovore na pitanje kane li bar u ovom polugodištu donekle povećati dosadašnji skromni obujam stambenog kreditiranja. Ističu jedino da će nastaviti davati više kredita jedino za akcijske stanove čiju su gradnju sami financirali. Kažu i da je opća neisgurnost  i financijska kriza (mi tome pridodajemo i visoke kamate ) mnoge natjerala i da odustanu ili pak odgode tražnju stambenih kredita za neka bolja vremena. Kako su naše banke lani, podsjetimo, ukupno odobrile čak 7 milijardi kuna novih stambenih kredita, taj  će iznos u ovoj godini, sada je već svima jasno, biti teško i dostižan.Velik bi iskorak napravili, kažu  analitičari,  kada bi do kraja godine dosegnuli i 80-ak posto prošlogodišnjeg iznosa stambenih kredita.  (Nikola Prskalo)