U prvom tromjesečju u SAD-u gotovo milijardu dolara za lobiranje
Usprkos obećanju američkog predsjednika Obame o obuzdavanju utjecaja lobista u Washingtonu, lobističkoj industriji ide bolje nego ikad, i to upravo zahvaljujući njegovim inicijativama.
Američka nevladina istraživačka skupina Center for Responsive Politics objavila je da su samo u prvom tromjesečju ove godine korporacije, sindikati i različite interesne skupine potrošili 903 milijuna dolara za svoja nastojanja da utječu na donošenje odluka u Kongresu i administraciji. Tako intenzivna lobistička groznica nastavak je prošlogodišnjeg, dosad najintenzivnijeg lobiranja, mjereno izdacima za troškove lobiranja koji su se u 2009. popeli na rekordnih 3,5 milijardi dolara. To znači da su interesne skupine na lobiranje potrošile 19-ak milijuna dolara za svaki dan zasjedanja Senata ili Predstavničkog doma.
Toliko žestoku lobističku navalu inspirirale su najviše dvije glavne inicijative Obamine administracije: uvođenje novog sustava zdravstvenig osiguranja i nova regulacija financijskog sektora. Center for Responsive Politics također je otkrio da je samo tijekom lobiranja protiv Obamine zdravstvene reforme svakom članu Kongresa kući dolazilo u prosjeku šest lobističkih aktivista koji su pokušavali utjecati na njihove odluke.
U izdacima za lobiranje predvodi U.S. Chamber of Commerce i druge skupine koji zastupaju korporativne interese, a koje su u prvom kvartalu zajedno potrošile otprilike 139 milijuna dolara. Ne manje potrošile su skupine koje su izravno povezane sa zdravstvenim sektorom, 138 milijuna dolara, a slijedi ih energetski sektor s izdacima od 128 milijuna. Financijski je sektor u naporima da izbjegne izmjene pravila koje aktualna administracija sada želi nametnuti Wall Streetu za lobiranje potrošio 123 milijuna dolara. Toliki porast izdataka za lobiranje ipak skriva podatak da su mnoge druge djelatnosti koje je recesija teško pogodila znatno smanjile te izdatke - to su poljoprivredni, građevinski i transportni sektori, ali i velike korporacije.
Za lobističku industriju kriza ne postoji. U izvještaju za 2009. Center for Responsive Politics objavio je da u SAD-u djeluje između 90 i 120 tisuća tvrtki i skupina za utjecaj na politička tijela: tvrtke za odnose s javnošću, skupine za strategiju, skupine za kampanje, konzultanske tvrtke i slično. Prema sasvim opreznim procjenama na svakog člana Kongresa dolazi 158 raznih lobističkih aktivista koji nastoje utjecati na njihove odluke prema nalogu svojih klijenata, a samo na pitanjima financijske reforme u washingtonskim hodnicima upravo radi otprilike 2400 lobista. (Davorka Zmijarević)