Arhiva

U reformi financijskog sustava izostala stroža regulativa derivata

Dodajte lidermedia.hr u omiljeni Google izvor

Osnovna je novost Obamine reforme odvajanje poslovanja s derivatima od klasičnoga bankovnog poslovanja, ali kako je 'financijski paket' odobrio Senat, nužno je usklađivanje s prijedlogom Predstavničkog doma. To bankama daje još malo vremena za lobiranje i razvodnjavanje predloženog.

piše Vanja Figenwald
[email protected]

Koliko je neobičan i poseban američki politički sustav moglo se ponovno vidjeti u prošli četvrtak kada je u Senatu prošao zakon o financijskoj reformi s četiri republikanska glasa za, ali dva demokratska protiv. Potonji su, doduše, glasovali protiv jer su smatrali da prijedlog nije dovoljno oštar iako je riječ o verziji oštrijoj od prošle godine usvojenog prijedloga u Predstavničkom domu. Znati za koga i za što na izborima glasuješ u Americi prava je umjetnost. Čini se da je predsjednik Barack Obama najozbiljnije shvatio samog sebe i započeo najavljene reforme, i to prvo zdravstvenu, a sada i financijsku. No konačni rezultat daleko je od konačnih rješenja; više je riječ o tome da su napravljeni prvi koraci na putu koji će završiti, ako ikada završi, tko zna koja administracija. Reforma zdravstvenog sustava zapravo je znatno povećala tržište privatnim osiguravateljima i povećala proračunski deficit, te je znatno okrnjena u odnosu na osnovnu namjeru, ali čini se da je financijski ‘paket’ ipak nešto ozbiljniji. Međutim, upravo izglasan prijedlog senatska je verzija koju treba uspješno uskladiti s predstavničkom nakon čega će dogovoreno postati stvarnost.

Blaže varijante
Iako je riječ o zakonu teškom nekoliko kila, tri su stavke svakako najvažnije i okosnica su cijele priče. Prvo je de facto oživljavanje zakona Glass-Steagall iz 1933., koji je uveo razliku između investicijskog i komercijalnog bankarstva, odnosno odvojio ta dva oblika poslovanja. Obamina reforma ponovno bi onemogućila klasične banke (banke koje primaju depozite, deposit-taking banks) da trguju u svoje ime na financijskim tržištima. Druga je temeljna novost zbog koje se najviše lome koplja odvajanje poslovanja s derivatima od klasičnoga bankovnog poslovanja, a je treći problematični prijedlog onaj o sprječavanju sukoba interesa, koji je najlabaviji. Još je riječ i o osnivanju agencije za zaštitu potrošača specijalizirane za financijski sektor, čiji će zadatak biti nadzor prodaje kreditnih proizvoda, i nova Vladina ovlast koja joj omogućuje preuzimanje kompanije važne za funkcioniranje sustava. Naravno da su financijske institucije, koje manijakalno lobiraju proteklih mjeseci protiv bilo kakvih ograničenja, uspjele isposlovati blaže varijante onoga što se namjeravalo napraviti ili, bolje rečeno, onoga što bi trebalo napraviti, pa su tako izbjegli stroža pravila u području trgovanja u vlastito ime, ali i pravila koja određuju sukob interesa (riječ je o sprječavanju mogućnosti banaka da se klade na suprotan ishod od svojih klijenata, u čemu se Goldman Sachs posebno proslavio).

Minimaliziranje štete
Ed Yingling, šef Udruge bankara, izjavio je kako taj zakon nema nikakve veze sa stvarnim stanjem, nego šteti onim bankama koje uopće nisu prouzročile krizu. ‘Prijedlog je obećavao potrebnu reformu, ali je sve otišlo u krivom smjeru’, izjavio je. Kao uostalom i njihovo poslovanje. I slabijem poznavatelju ekonomskih procesa tijekom protekle godine oči bode izostanak bilo kakve ozbiljnije regulative osnovnog problema sustava, derivata i kompleksnih financijskih instrumenta koji su proizvod kasino-koncepcije, prema kojoj sustav funkcionira, a što je i prouzročilo raspad sustava. Ovakvim bi se zakonom postiglo odvajanje opasnih muljatora gladnih astronomskih iznosa od klasičnoga bankovnog poslovanja, no problem derivata i klađenja bez ikakve osnove u realnoj ekonomiji i dalje ostaje relativno netaknut. Ideja je da se bankari puste da se igraju, ali da se šteta minimizira. Iako bi tako dva sustava postala odvojena, ponovno pumpanje balona i njegovo neizbježno pucanje opet bi prouzročilo sustavne rizike i destabiliziralo ukupni financijski sustav. Iako bi banke trebale biti posve zadovoljne onime što se sada nudi, lobiranje i dalje traje, ali je dobilo jasniji fokus za razliku od vremena kada se pokušavalo srušiti sve redom predloženo jer, ako ste njih pitali, sve su to suvišne mjere koje će samo naškoditi poslovanju banaka. 

Banke iskopale rovove
Banke će stoga svoje mukom zarađene milijune usmjeriti na napuštanje prijedloga prema kojem bi morale odvojiti poslovanje derivatima u odvojene odjele, što je i jedini važan prijedlog u cijeloj tobožnjoj reformi. Bez toga bit će riječ o još jednom fundamentalnom promašaju i kozmetici koja će naposljetku vjerojatno više ići na ruku nego protiv banaka. Njihova je bahatost nevjerojatna jer traže da im se omogući da se mirno nastave igrati s derivatima, a da za to kao jamstvo rabe isti kapital kao onaj za komercijalno bankarstvo. Dakle, novac građana i proizvođača, umjesto da odvoje kapital koji upotrjebljavaju za igraonicu derivata. Možda je najinteresantnije što su banke u rušenju prijedloga koji ih najviše muči, inače amandmana Blanche Lincoln, predsjednice Senatskog odbora za poljoprivredu, prema kojem se odvaja poslovanje s derivatima od uobičajenog poslovanja, mogle računati na Fed i FDIC, odnosno Središnju banku i Agenciju za osiguranje depozita. Za Fed to nije previše čudno jer se dotična institucija samo pravi da je državna, ali FDIC kao savezna institucija malo iznenađuje. Bankari se sa svoje strane ne mogu načuditi nijednom od predloženih pravila, dapače, sva ih redom smatraju suludima i neprovedivima. Rovovi su, dakle, iskopani, sprema se posljednja bitka za koju Barney Frank, predsjednik kongresnog Odbora za financije, najavljuje da će ići brzo i bez previše natezanja. ‘Ovo mora biti provedeno hitno zbog financijske stabilnosti zemlje’, rekao je. Prostora za lobiranje više nema puno, ali poznavajući sustav barem će jedan od ova tri presudna prijedloga ili otpasti ili biti iznimno razvodnjen. Ovaj put život Obami i njegovim vojnicima olakšava potpora javnosti koja prevladava, za razliku od zdravstvene reforme, pa se može očekivati da će konačni proizvod ostati vjeran prvotnoj namjeri.

Lider digital
čitajte lider u digitalnom izdanju
vezani članci