U regiji je 46 posto imovine banaka pod kontrolom stranih vlasnika

U srednjem i dugom roku bankovni sektor u srednjoj i istočnoj Europi i dalje ima potencijal da ostvari prosječan rast poslovnih prihoda i profitabilnosti veći od prosjeka u EU, stoji u najnovijoj studiji koju je proveo UniCreditov odjel za strateške analize u SIE, a predstavljena je danas na Euromoneyiju u Beču.

Iako se procjenjuje da su ukupni krediti u regiji tijekom prošle godine porasli za približno 9 posto te se tako krajem 2011. približili iznosu od 1,5 bilijuna eura, procijenjeni omjer kredita i BDP-a u SIE još uvijek je 49 posto, u odnosu na 120 posto u eurozoni.

- Tržišni potencijal prije svega je prisutan u kreditiranju poduzeća i financiranju kupnje ili izgradnje stanova i kuća, što se teško može reći za kreditiranje potrošnje, koje je već po udjelu iznad zapadnoeuropskog prosjeka. I dalje su prisutne velike geografske razlike te se očekuje da će Rusija i Turska najviše doprinijeti rastu kreditiranja u razdoblju od 2011. do 2015. - stoji u analizi.

Gianni Franco Papa, direktor za SIE u UniCreditu, pojasnio je kako će budući gospodarski rast vjerojatno biti strukturalno niži u prosjeku, dok će razlike među regijama biti veće nego prije.

- SIE bi i dalje trebala biti regija s dva lica – veće ekonomije će vjerojatno nastaviti rasti gotovo maksimalnom brzinom, dok bi ostali mogli platiti danak svojim strukturalnim slabostima i velikoj razini ovisnosti o rezultatima na periferiji Europe - rekao je Papa.

Međuregionalna bi se konvergencija trebala nastaviti i u dugom roku kroz širu ekonomsku diverzifikaciju i sve veću ulogu izvozno usmjerenih sektora regionalnih gospodarstava. U tom će kontekstu bankovno kreditiranje biti ključno u podršci takvoj promjeni smjera razvoja. Tijekom protekle godine kreditna aktivnost u toj regiji nastavila je rasti, iako nešto sporije nego u 2010. Rast je dodatno usporen u drugoj polovici godine zbog nastavka nestabilnosti na financijskim tržištima i brzog pogoršavanja uvjeta financiranja. Rast kreditiranja ostvaren je zahvaljujući sektoru poduzeća, koji je profitirao od cikličkog oporavka gospodarstva u 2010. i prvoj polovici 2011.

Unatoč očitom pogoršanju uvjeta financiranja tijekom druge polovice 2011. godine i pritisaka na strani prihoda, rezultati bankovnog sektora su poboljšani u nizu parametara. Posebno je značajno da je kvaliteta kredita općenito stabilizirana zahvaljujući oporavku kreditiranja i poboljšanju makroekonomskih uvjeta.

- Prosječni udio loših kredita u regiji nije povećan od kraja 2010. te se procjenjuje da je dosegnuo 14 posto na kraju prošle godine-  kaže Fabio Mucci, voditelj strateškog planiranja za SIE i Poljsku u UniCreditu. Razine rezervacija smanjene su u svim zemljama osim Kazahstana, a najviše u baltičkim zemljama, Rusiji, Bosni i Hercegovini, Mađarskoj i Ukrajini. Uslijed toga, prosječan udjel rezervacija u ukupnim kreditima banaka gotovo je prepolovljen u 2011. u odnosu na 2010.

U narednom bi se razdoblju rast kreditiranja trebao usporiti u usporedbi s pretkriznim razdobljem, ali i dalje biti lagano iznad 10 posto. Očekuje se da će u novonastalim uvjetima također prevladavati uravnoteženija struktura financiranja, naročito u zemljama s velikim manjkom sredstava za financiranje.

Težina trenutne krize u eurozoni potaknula je strahove da bi potrebe za kapitalom i pritisci u financiranju s kojima se suočavaju zapadnoeuropske banke mogli povećati pritisak na razduživanje banaka u Srednjoj i istočnoj Europi. Zapadnoeuropske financijske institucije su najznačajniji vlasnici banaka u SIE. Od 2,5 bilijuna eura imovine banaka u regiji 46 posto je pod kontrolom stranih vlasnika.

Višestruke veze u kapitalu između SIE i zapadnoeuropskih banaka regiju čine izloženom posrednim efektima trenutne krize u Eurozoni. Neki bankovni sektori u SIE godinama su se snažno oslanjali na vanjsko financiranje, uglavnom od strane matičnih banaka, tako da strane obveze danas čine znatan dio njihove imovine.
Ekonomisti ne isključuju mogućnost da bi nepovoljniji makroekonomski uvjeti i stalni regulatorni pritisci neke od zapadnoeuropskih banaka u srednjem roku mogli prisiliti na uvođenje uravnoteženijih, samodostatnih poslovnih modela u svojim podružnicama u SIE.

Iako će diverzifikacija u geografskom pozicioniranju i dalje biti ključ strategije međunarodnih banaka, kroz godinu će biti prisutno određeno preoblikovanje poslovne strategije, s jasnijim fokusom na određena tržišta. Očito je da su nedavni događaji potaknuli prodaju operacija u regiji od strane manjih igrača koji imaju poteškoća na svojim domaćim tržištima.