U rujnu IPO T-HT-a - cijena dionice oko 200 kuna?

Poput prodaje dionica Ine, prema istom će principu uslijediti i treća faza privatizacije T-HT-a, čijih će se najmanje 20, a najviše 23 posto dionica izlistati na Zagrebačkoj i Londonskoj burzi

Domaće fizičke osobe imat će prvenstvo kupnje dionica prema povoljnim uvjetima do najviše 38.000 kuna. A na svaku desetu dionicu kupljenu uz pravo prvenstva i posebne pogodnosti, ali ako ih ulagač ne proda u roku godine dana, država će na njega  prenijeti po jednu dionicu. Taj ostvareni bonus isplaćivat će se iz preostalog portfelja u vlasništvu države i to pet dana nakon isteka prve godine. Ako se fizička osoba odluči na kupnju iznad tog iznosa, tada će za taj uvećani iznos biti važeći uvjeti kao i za svakoga drugog institucionalnog ulagača.

Cijena dionice će se, kao i u slučaju Ine, naknadno utvrđivati tek nakon isteka rokova za podnošenje ponuda i zaključenje knjige ponuda. No, već prema nekim procjenama nagađa se o cijeni od oko 200 kuna dionicu.
Zbog učestalije prodaje stanova kupljenih unutar POS-a, Vlada je predložila izmjene i dopune zakona o društveno poticajnoj stanogradnji, prema kojemu će, za razliku od prvog prijedloga, vlasnik stana moći prodati stan kupljen u programu POS-a prije isteka roka od deset godina uz suglasnost Agencije za pravni promet i posredovanje nekretnina, a pod uvjetom da kupac plati prodavatelju razliku između prodajne cijene stana i stvarne tržišne cijene u vrijeme sklapanja ugovora.

Također se predlaže da se maksimalna cijena građevinskog zemljišta koje Agencija može kupiti poveća od iznosa 10 posto vrijednost etalonske cijene građenja na 20 posto. To će utjecati i na povišenje kreditiranja zemljišta sa 70 na 140 eura po četvornom metru. Vlada je u Sabor uputila i Zakon o financijskom osiguranju, kojim se isključuju iz primjene pojedine odredbe Stečajnog zakona u odnosu na financijske instrumente i novčana sredstva koji su dani za osiguranje financijskih obveza, ali na određeno vrijeme jer ih je primatelj instrumenata osiguranja dužan vratiti po ispunjenju obveze od strane davatelja instrumenata.

Zato one više ne bi bile predmet namirenja u stečajnom postupku. A u tražbine koje ulaze u stečajnu masu uključit se mogu samo tražbine prema davatelju financijskih instrumenata ili novčanih sredstava koje on ima na osnovi izmirenja svojeg pravnog posla. Predloženim se zakonom omogućuje i osnivanje posebnog založnog prava, a kako bi se primatelj instrumenta osiguranja pod takvim posebnim založnim pravom mogao njime koristiti i raspolagati za vrijeme trajanja osiguranja.   (Lidija Kiseljak)