U šest godina udvostručen broj bankomata

Tijekom osam i pol mjeseci hrvatske poslovne banke postavile su oko 320 novih bankomata, pa ukupna mreža danas broji gotovo 3.500 bankomata.Prema najnovijim procjenama analitičara, u zadnjih šest  godina evidentirana prosječna godišnja stopa rasta broja bankomata iznosi15-ak posto,što i prema EU mjerilima, predstavlja vrlo dinamičnu stopu rasta.

Drugim riječima,u šest godina se broj bankomata gotovo udvostručio. Doznajemo da trenutačno svega šest-sedam banaka, od njih ukupno 33, koje aktivno posluju na hrvatskom financijskom tržištu, još nema razvijenu vlastitu bankomatsku mrežu. Pojedinačno gledajući, najviše instaliranih bankomata, više od 820, ima Zagrebačka banka. Drugo mjesto sa blizu 730 drži Privredna banka Zagreb. Erste, Raiffeisen,SG-Splitska, Hypo, HPB  i OTP banka imaju više od stotinu instaliranih bankomata. Prvi bankomat u Hrvatskoj,1984. godine ugradila je, podsjetimo, tadašnja Riječka (a današnja Erste banka) u središtu Rijeke.    

Od ukupnog broja bankomata njih gotovo dvije trećine postavljeno je izvan prostora matičnih banaka. Neovisno o lokaciji  oko trećina bankomata postavljena je u zatvorenim prostorima banaka i gotovo cjelodnevno dostupna klijentima. Većina  bankomata ima isključivo jednu funkciju, isplatu gotovine, dok ostatak pruža i mogućnost uplate gotovine novčanica građana i pravnih osoba s trenutnim odobrenjem pologa na račun i sl.Ukupna vrijednost transakcija obavljenih na bankomatima u osam i pol mjeseci ove godine dosegla je gotovo 40 milijardi kuna, a prosječna vrijednost po transakciji iznosi oko 658 kuna.Vezano za podizanje gotovine na bankomatima stručnjaci savjetuju kako se njima treba koristiti prije svega samo kada podižete veći iznos novca sa računa. Kažu da treba nastojati odmah podići recimo iznos od 2.000  kuna, a ne 100 ili 200 kuna, kako su mnogi navikli jer to višestruko manje i košta.

Ako recimo podižete gotovinu kreditnom karticom Visa Classic ili Visa Gold Splitske banke (slično je i kod ostalih banaka) na njihovu bankomatu, na 100 podignutih kuna uzet će vam 20 kuna, a na 2000 kuna samo 38 kuna. Ako se, pak, s karticom, debitnom ili na odgodu, nađete pokraj bankomata tuđe banke  na 100 kuna uzet će vam 20 kuna provizije, a samo 40 kuna stoji,recimo, podizanje iznosa od 2000 kuna. Poznavatelji prilika ističu kako bi i u nas (slično kao u Austriji) sljedeći iskorak morao biti otvaranje i daleko većeg broja tzv.bankarskih poslovnica otvorenog tipa, koje bi klijentu bile dostupne 24 sata na dan, odnosno njihovo opremanje sa nekoliko vrsta bankomata različitih namjena, čime bi, praktično, vremenom nestala i potreba klijenata za klasičnim šalterskim poslovanjem.   (Nikola Prskalo)