U sponzorstvima poreznici traže skrivenu reklamu

Obveznici poreza na dobit koji posluju s gubitkom također mogu davati donacije neprofitnim organizacijama, ali to neće utjecati na poreznu obvezu

Donacije do dva posto ukupnog prihoda smanjuju poreznu osnovicu darovatelja, ali sponzorstvo za koje je učinjena promidžba tvrtke, proizvoda ili znaka sponzora neće se smatrati porezno dopustivom donacijom

Piše: mr. sc. Marija Zuber, savjetnica-urednica u časopisu Računovodstvo i financije
[email protected]

Iako se u praksi termini 'donacija' i 'sponzorstvo' upotrebljavaju kao sinonimi, porezni propisi razlikuju ta dva instituta. Donacija je davanje u novcu, stvarima ili uslugama bez očekivane ili ugovorene protuusluge. Donator ima pravo biti informiran o utrošenim sredstvima, ali za danu donaciju ne dobiva i ne potražuje nikakvu izravnu ekonomsku i gospodarsku korist za sebe. Sponzorstvo je u propisima o porezu na dobit drugačije definirano. Ona na temelju kojega je zauzvrat napravljena promidžba tvrtke, proizvoda ili znaka sponzora, nije donacija i ne ulazi u kriterije porezno dopustivih donacija do dva posto ukupnog prihoda. Takva su sponzorstva u poreznom smislu rashod reklame i u ukupnom su iznosu porezno priznati rashod. U slučaju sponzorstva porezni propisi polaze od određenja da je ustanova, udruga ili druga neprofitna organizacija trgovačkom društvu ili fizičkoj osobi koja plaća sponzorstvo obavila uslugu promidžbe.

Sa stajališta ustanove, udruge ili druge organizacije koja je prihvatila sponzorstvo i zauzvrat isporučila uslugu reklame, riječ je o isporuci usluge za koju je obvezno izdati račun. Ako je organizacija koja je isporučila uslugu reklame obveznik poreza na dodanu vrijednost, dužna je na obavljenu isporuku zaračunati PDV prema stopi od 22 posto. Na temelju računa sponzor ima pravo koristiti pretporez.

Sponzorstvom do obveznika PDV-a

Prihodi koje neprofitna organizacija ostvari od reklamiranja ulaze u godišnji iznos na temelju kojega ta organizacija ulazi u sustav PDV-a (od 85.000 kuna nadalje), osim u slučaju ako je riječ o oslobođenima PDV-a (primjerice zdravstvene, obrazovne i dr. ustanove). Zbog toga neprofitnim organizacijama često nije svejedno primaju li određenu novčanu potporu kao donaciju ili kao sponzorstvo na temelju kojeg isporučuju reklamnu uslugu. Unatoč preciznoj poreznoj definiciji koja razlikuje donaciju i sponzorstvo, u praksi je katkad teško razlučiti je li u konkretnom slučaju riječ o sponzorstvu ili samo o javnoj objavi naziva i imena donatora koji su pomogli održavanju neke sportske ili kulturne manifestacije, financiranje nekog umjetničkog programa ili razvoj određene općekorisne aktivnosti. Stoga se prema ukupnim okolnostima ocjenjuje je li neprofitna organizacija za primljene iznose isporučila uslugu reklame ili je riječ o donaciji bez protuusluge.

Izravna uplata na žiroračun

Donacije u novcu moraju biti uplaćene sa žiroračuna darovatelja na žiroračun neprofitne organizacije. S izravnom uplatom donacija na žiroračun neprofitne organizacije izjednačene su situacije kada trgovačko društvo umjesto uplate novčanog iznosa sportskoj udruzi na temelju ugovora o cesiji ili na temelju asignacije plati neku novčanu obvezu te organizacije. No, i u tom slučaju novčani iznosi moraju biti doznačeni na žiroračun poslovnog subjekta kojem se u ime i za račun neprofitne organizacije podmiruju novčane obveze. Pravna osnova darovanja može biti jednostrana odluka ovlaštene osobe trgovačkog društva ili ugovor između darovatelja i neprofitne organizacije. Donacije do dva posto ukupnog prihoda smanjuju poreznu osnovicu kod poreznih obveznika koji ostvaruju dobit u poslovanju. Obveznici poreza na dobit koji posluju s gubitkom također mogu davati donacije neprofitnim organizacijama, ali bez utjecaja na visinu poreznoga gubitka. Kod poreznih obveznika koji posluju s gubitkom donacije se ne uključuju u iznos poreznoga gubitka.

Samo s prijavom poreza na dohodak

Fizičke osobe obveznici poreza na dohodak također mogu smanjiti osnovicu za oporezivanje prema osnovi darovanja za neprofitne namjene do dva posto primitaka ostvarenih u prethodnoj godini. Na temelju pribavljenih suglasnosti nadležnog ministarstva o financiranju posebnih programa smanjenje osnovice poreza na dohodak dopušteno je za ukupno darovane iznose. Ta olakšica propisana je kao dio osobnog odbitka poreznog obveznika, čime je onemogućeno da se poreznom olakšicom koriste fizičke osobe koje ostvaruju gubitak (u sustavu poreza na dohodak porezni je gubitak dopušten samo kod dohotka od samostalne djelatnosti za koju se vode propisane poslovne knjige). Uvećanje osobnog odbitka i na taj način smanjenje porezne osnovice kod obveznika poreza na dohodak za iznose uplaćenih donacija ustanovama i neprofitnim udrugama uvjetovano je podnesenom prijavom poreza na dohodak za prethodnu godinu i ostvaruje se isključivo obveznim ili dobrovoljnim podnošenjem prijave poreza na dohodak za godinu u kojoj je plaćena donacija. Na primjer, fizička osoba koja 2007. uplati donaciju sportskom klubu moći će pri podnošenju godišnje prijave poreza na dohodak za 2007. smanjiti osnovicu za oporezivanje samo ako je za prethodnu 2006.godinu, podnijela godišnju prijavu poreza na dohodak.

Donacije pojedincima - za sportaše i umjetnike

Porezni propisi ne uređuju mogućnost davanja neoporezivih donacija fizičkim osobama, osim dviju iznimaka - za samostalne umjetnike i za sportaše. Samostalnim se umjetnicima donacija do 20.000 kuna na godinu ne uključuje u ostvarene primitke, a za sportaše je propisano da se nagrada za sportska ostvarenja do 20.000 kuna ne smatra oporezivim primitkom. Zbog činjenice da porezni propisi ne poznaju neoporezive donacije fizičkim osobama (osim prethodno navedenih iznimaka), isplatitelj donacije mora voditi računa o tome koju vrstu dohotka ostvaruje ta fizička osoba jer možda ima obvezu obračunati propisana javna davanja istodobno s uplatom donacije na žiroračun športaša, umjetnika ili druge fizičke osobe.

Ako se donacija daje fizičkoj osobi koja je obveznik poreza na dohodak i vodi poslovne knjige, doznačuje se na žiroračun bez obveze obračunavanja doprinosa i poreza na dohodak. Na donaciju fizičkoj osobi mirovinski i zdravstveno osiguranoj prema osnovi obavljanja umjetničke ili sportske djelatnosti, ali koja ne vodi poslovne knjige, nego joj se dohodak oporezuje kao drugi dohodak ‡ isplatitelj ne obračunava doprinose, ali je obvezan pri isplati donacije ustegnuti porez na dohodak prema stopi od 25 posto i možebitni prirez, pri čemu poreznu osnovicu smanjuje za 30 posto paušalno priznatih izdataka. No, ako se donacija daje bilo kojoj fizičkoj osobi koja nije mirovinski i zdravstveno osigurana prema osnovi djelatnosti za koju prima donatorska sredstva, nego prema nekoj drugoj osnovi (npr. osnovi radnog odnosa), iznos danih donacija u poreznom je smislu izjednačen s isplatom drugoga dohotka i podliježe plaćanju obveznih doprinosa i poreza na dohodak prema stopi od 25 posto i možebitnog prireza.