U Srbiji i BiH napravit ćemo bolji posao nego u Hrvatskoj

Strane investitore ne zanima ni upravljanje kompanijom ni većinsko vlasništvo. Svi oni žele sudjelovati i pridonijeti našem kvalitetnom razvoju. Oni kažu: OK, vi zarađujete, evo vam moj dolar pa zarađujte za mene, a ja ću biti s vama sve dok budete dobro radili

Razgovarali: Miodrag Šajatović i Hrvoje Mateljić

Varaždin, drugi po važnosti hrvatski financijski centar, više nipošto nije daleka alternativa Zagrebu. Naime, za približno sat vremena vožnje modernom se autocestom može stići do sjedišta jedne od dviju domaćih burzi i Fima Holdinga, jednog od osnivača burze i najdinamičnije financijske institucije u gradu. Pogled Milana Horvata, suvlasnika i direktora Fima Holdinga, nije međutim usmjeren prema Zagrebu, nego prema Istoku na kojemu tek očekuje najuspješnije poslove u povijesti tvrtke.

Fima Holding namjerava krenuti s dvije javne ponude, za VABU i za Global invest, a to se poklopilo s uzletom na burzama nakon što su počeli pristupni pregovori s EU i nakon kojega se mnogi raspituju u što ulagati. Je li to bilo planirano i nije li to pomalo rizičan potez s obzirom na to da javne ponude ovakve vrste nisu baš uobičajene u Hrvatskoj? 

- U Hrvatskoj javne ponude uopće nisu uobičajene što je za svako normalno razvijeno tržište kapitala posve normalno. Mi mislimo da je hrvatsko tržište u ovom trenutku dovoljno zrelo da može i na taj način prikupljati kapital. Dovoljno je veliko i dovoljno duboko, na njemu ima i domaćih i stranih investitora koji su sad već svjesni što mogu kupiti i zbog čega ulažu novac. S javnom ponudom naše banke (VABA) želimo omogućiti svim investitorima koji to žele da ulažu u taj sektor. Bankarstvo je u Hrvatskoj izrazito kvalitetan i profitabilan sektor i svi traže prostor da ulažu u njega, a na tržištu nažalost nema dovoljno dionica koje bi mogle tu potražnju zadovoljiti. Ponuda Global investa, društvo koje upravlja tim fondom, Brezi Investu ima i dobar tajming jer sve više investitora izlazi na istočna tržišta BiH, Srbije, Makedonije, pa čak Rumunjske i Bugarske.

O kojim je iznosima i rokovima riječ?

Dokapitalizacija VABE iznosi 40 milijuna kuna, dokapitalizacija Breza investa je od 45 milijuna kuna. Time bi VABA podigla svoj kapital na 100 milijuna kuna, a Breza invest na 50 milijuna kuna. Rokovi su do kraja ove godine, tako da bi u sljedećih 3 do 6 mjeseci cijela priča trebala biti okončana.

Kako izgleda proces javne ponude?

Prvo je potrebna suglasnost Uprave, Nadzornog odbora i Skupštine dioničara. Zatim slijedi zahtjev za odobrenje prospekta koji se priprema za tržište i koji treba odobriti Komisija za vrijednosne papire nakon čega počinje javna ponuda. Obje javne ponude idu preko burze, i to aukcijskim modelom, što znači da će svi zainteresirani moći sudjelovati putem brokerskih kuća, članica burze. Mi ćemo obaviti 5 ili 6 prezentacija koje će obuhvatiti članice burze, dakle brokerske kuće, naše institucionalne investitore u Hrvatskoj, pretežno mirovinske, otvorene i ostale investicijske fondove, zatim naše klijente u Sloveniji te sve ostale klijente s kojima imamo veći promet i koje zanima takva vrsta ulaganja. 

Mogu li mali poduzetnici koji imaju višak sredstava sudjelovati u javnoj ponudi?

 Mogu, jer im ulaganje u VABU ili Brezu invest daje priliku ostvariti veći prinos na uloženi kapital od klasične štednje ili čak klasičnog ulaganja.

U što će ulagati Breza invest?

- Dobro smo snimili tržište BiH - tamo smo već pet godina prisutni sa svojom brokerskom kućom i jedna smo od najrazvijenijih brokerskih kuća u toj zemlji. Također, poznajemo situaciju u Srbiji. Imamo vlastite sektorske analize, vlastite analiza kompanija i njihovih poslovanja i na osnovi njih procjenjujemo da je ulaganje u tom području izrazito zanimljivo. Nas trenutačno najviše zanimaju tvrtke u financijskom sektoru te u sektorima građevine i farmaceutike.

Što ako ne uspijete popuniti kvotu odnosno ako bude previše zainteresiranih? 

- Upuštamo se u taj posao upravo zahvaljujući velikom interesu naših klijenata. Kao Fima imamo više od 7000 klijenata koji s nama trguju, a tu je i izrazito veliki broj institucionalnih klijenata iz Hrvatske, iz Slovenije, skandinavskih zemalja, SAD-a i nešto manje iz ostalih europskih država. Upravo oni traže takvu vrstu proizvoda na ovom tržištu. Budući da je riječ o aukcijskom modelu, zainteresirani će moći podizati cijenu koju nude za dionice. Znači upisat će oni koji ponude višu cijenu od nominale koja iznosi 100 kuna za dionicu. To je vrlo otvoren, transparentni model koji u svakom trenutku omogućuje uvid u to koliko je tko prisutan u ponudi na burzi i kolike su cijene.

Preuzeli ste Brodsko-posavsku banku, vjerojatno ćete i Hercegovačku, Validus (kojemu će Fima Holding dokapitalizacijom uskoro postati većinski vlasnik) je od HFP-a dobio odštetu od 101 milijun kuna, a dobili ste i spor u slučaju Istarske banke. Je li ovo posebno dobra godina za Fima Holding ili samo jedna u nizu? 

- Prošla godina bila je sjajna ali i ova je iznimno dobra za poslovanje holdinga. Svi projekti koje ste nabrojali višegodišnji su i dobro je da su se mnogi od njih počeli realizirati u ovom trenutku. Znači, sve se poklopilo jer je i samo tržište kapitala od jeseni prošle godine ušlo u intenzivniju, dinamičniju fazu i konačno prebrodilo početničke teškoće. U ovom trenutku na tržištu kapitala imamo sve što je potrebno za njegov kvalitetan razvoj: kompletan institucionalni okvir, brojne i kvalitetne investitore koji poznaju tržište, dakle veliku potražnju za vrijednosnim papirima te, ono što je vrlo bitno, početak pregovora o ulasku Hrvatske u Europsku uniju. Važno je i da je država odlučila Inu ponuditi u IPO, dakle uz povećanu potražanju javlja se i povećana ponuda. Tržište kapitala na taj je način ušlo u zreliju fazu. Za nas je dobro da smo u ovom periodu došli u poziciju da radimo na joškvalitetnijim i većm poslovima. 

Najpoznatiji ste po brokerskim poslovima i fondovima - kolikim portfeljem sada upravljate? 

- Upravljamo sa 140 do 150 milijuna eura, od čega je 40 posto vlastitog kapitala, a 60 posto kapitala naših klijenata koji su nam povjerili da upravljamo njihovom sredstvima. Prisutni smo u Bosni i Hercegovini, u Srbiji, a imamo i ured u New Yorku, s našim partnerom Auerbach Graysonom, i možemo svojim klijentima omogućiti kupnju bilo koje dionice na bilo kojoj burzi svijeta i obratno, da bilo koji strani investitor preko njih ulaže u Hrvatskoj i BiH gdje smo njihovi zastupnici. Redovno za naše brokere i analitičare organiziramo dva road-showa godišnje u SAD-u i nekoliko diljem Europe. U Hrvatskoj radimo desetak road show-ova godišnje na koje dolaze investitori i obilaze naše kompanije. Na tim susretima tvrtke se predstavljaju investitorima koji već jesu ili tek namjeravaju ući na hrvatsko tržište.

Kako biste odgovorili na kritiku da zapravo rasprodajete Hrvatsku?

Ostatak intervuja pročitajte u novom broju Lidera - od četvrtka na svim kioscima..