U što investirati za vrijeme financijske krize
Vlastiti kapital čarobni je pojam za većinu investicija u 2010. Ulaganja planiraju mahom tvrtke koje imaju zalihe novca. Nije riječ se o pitanju velikog izbora, do novca je jednostavno teško doći zbog postroženih uvjeta pod kojima banke odobravaju kredite.
Novi Lider izlazi kao dvobroj i u njemu ćete pronaći puno zanimljivih priča koje ćete zasigurno rado pročitati tijekom blagdanskih poslijepodneva.
Jeste li znali da od 1. siječnja stižu još tri nameta napaćenom gospodarstvu?! Unatoč pritisku da se smanje sadašnja opterećenja i tako pomogne gospodarstvu, broj parafiskalnih nameta ne smanjuje se, nego povećava. Dogodine će država uzimati nove harače i od svih vezanih uz turizam, od poljoprivrednika i web-portala. Početkom iduće godine tako na snagu stupa Zakon o članarinama u turističkim zajednicama koji obvezu plaćanja članarine nameće velikom krugu djelatnosti, od marketinških agencija, financijskih i računovodstvenih institucija do frizerskih salona, koji će morati izdvajati do 0,25 posto godišnjeg prihoda.
Novca ima, samo je pitanje kako ga potrošiti. Guverner bi oslobodio desetak milijardi kuna, ali ne ako će taj novac završiti u potrošnji. No, konsenzusa da će sredstva završiti u proizvodnji zasad nema ni na vidiku. Više u priči Gordane Gelenčer 'Jadranka Kosor između razvoja i spašavanja tvrtki pod svaku cijenu'.
Vlastiti kapital čarobni je pojam za većinu investicija u 2010. Ulaganja planiraju mahom tvrtke koje imaju zalihe novca. Nije riječ se o pitanju velikog izbora, do novca je jednostavno teško doći zbog postroženih uvjeta pod kojima banke odobravaju kredite. Razmislite o kupnji pištolja. Bez obzira na vaše mišljenje o oružju, posjedovati pištolj kad dođu problemi može značiti razliku između života i smrti. Koliko god zvučalo nevjerojatno, to je jedan od savjeta u članku o deset najboljih investicija za vrijeme financijske krize. Autor, koji je vjerojatno pogledao koji film katastrofe previše, preporuča čak i koji bi kalibar bio poželjan. Velika nesigurnost Iako odlazi predaleko, ta ilustracija s kojom količinom nesigurnosti mnogi, a ne samo domaći poduzetnici, gledaju na 2010. godinu indikativna je. Nakon teške 2009., očekujemo još jednu tešku godinu. Problem je u tome što nitko ne zna koliko teška - hoće li biti posla i, što je još važnije, hoće li se ono što se radi moći naplatiti? Hoće li banke odrješiti kesu, a krediti ponovno postati dostupniji? Hoće li zaživjeti fond za spas poduzeća o kojem se nagađa, a 10 milijardi kuna uistinu otići kroz kredite perspektivnim tvrtkama koje su u problemima zbog krize? Ili možda neće?
Psihologinja Mirjana Krizmanić u intervjuu Lideru tvrdi kako je situacija u Hrvatskoj zrela za diktaturu. U vrijeme u kojem se bez rezerve sljedeća godina može nazvati godinom straha i nade upravo je Mirjana Krizmanić osoba koja je najbolje artikulirala ono što narod misli i pokušala odgovoriti na vruće pitanje: Kako dalje?
Kako se je Bambi iz lokalnog izdigao u regionalnog igrača otkriva nam Antonija Knežević. Varaždinski proizvođač dječje obuće nedavno je otvorio novi pogon, u koji je uložio gotovo cjelokupan jednogodišnji prihod, odnosno 27 milijuna kuna. Namjera je s kvalitetnom dječjom cipelom po cijeni od 70 eura izaći i na tržišta EU-a.
Naš savjetnik prof. dr. sc. Hrvoje Kačer piše o tržišnom natjecanju i o novom zakonu koji jamči zaštitu zviždačima koji otkriju kartel. Iako na snagu stupa tek 1. listopada 2010., Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja donesen je prema hitnom postupku. Tek se poslije ide u provedbene propise. Upitni nisu samo nerazumno dugi rokovi za primjenu nego i velike ovlasti Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, protiv čijih odluka može samo Ustavni sud, kao i pravo na pretragu iako nema kaznenog postupka.
Feljton je posvećen nedavno preminulom Paulu Samuelsonu. Tijekom svoga dugog života (umro je 13. prosinca ove godine u svojoj 94. godini) Paul Samuelson postao je legenda u svijetu ekonomske teorije. Prvi je Amerikanac dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju i autor 'Ekonomije', već desetljećima nezaobilaznog udžbenika svakog studenta ekonomije na svijetu. Njegov doprinos ekonomskoj teoriji vidljiv je u mnogim njenim područjima, ali možda je najveći kvantificiranje i ‘matematiziranje’ ekonomije, čime joj je dao znanstveni temelj. (G.J.)
Novi Lider svojim čitateljima daruje poseban prilog 'Prijevoznik' i 'Predsjednički kandidati'