U trgovini, nekretninama, građevinarstvu i obrtu otvara se čak 90 posto novih radnih mjesta

Da su pisci govora bili malo ažurniji, Sanader je mogao slavodobitno proglasiti i 90 umjesto 85 tisuća otvorenih novih radnih mjesta jer to proizlazi iz statističkih podataka zaposlenosti za svibanj objavljenih dan uoči HDZ-ova skupa

Pišu: Lidija Kiseljak i Goran Litvan

Trgovina, poslovanje nekretninama, građevinarstvo te obrt i slobodne profesije djelatnosti su koje su u protekle tri godine akumulirale 90 posto novozaposlenih, s kojima se na nedavnom Saboru HDZ-a hvalio predsjednik stranke. Da su pisci govora bili malo ažurniji, Sanader je mogao slavodobitno proglasiti i 90 umjesto 85 tisuća otvorenih novih radnih mjesta jer to proizlazi iz statističkih podataka zaposlenosti za svibanj, objavljenih dan uoči HDZ-ova skupa.Ovu Vladu zateklo je stanje zrele faze tranzicije u kojoj se prirodnim slijedom događa gospodarski rast praćen povećanjem broja zaposlenih. Dio analitičara ipak priznajue zaslugu i ovoj Vladi, i to zato jer jednostavno nije spriječila da se taj tijek dobre gospodarske klime nastavi.  

U prvom tromjesečju rast BDP-a bio je visokih sedam posto, a na toj će razini, prema mišljenju analitičara, biti i u prvom polugodištu, dok se postupno usporavanje očekuje u drugom dijelu godine. Ipak, rast je veći od prognoza i svi su analitičari već korigirali prethodne projekcije rasta te su sada bliži stopi od pet posto na godišnjoj razini. No, taj je rast koji se temelji na investicijama i potrošnji automatski utjecao i na povećanje deficita tekućeg računa platne bilance, koji je na razini od 7,9 posto. Ali to je jedan od rizika brzoga gospodarskog rasta, pa možda zato nije uzaludna primjedba MMF-a o potrebnom umjerenijem rastu od četiri do 4,5 posto za države sa strukturom rasta poput našega, koji se velikim dijelom temelji na potrošnji.

Međutim, sedam posto rasta sigurno je impresivnije i Vladi dodatno otvara prostor da lakše spušta udjel proračunskog deficita u BDP-u, za ovu godinu već korigiranog s 2,8 na 2,6 posto. Veći gospodarski rast ujedno bi logičnim slijedom trebao i nadalje utjecati na povećanje broja zaposlenih. U novom mandatu HDZ planira novih 100.000 radnih mjesta, a anketnu nezaposlenost spustiti na sedam posto. Prema posljednjim podacima, pohvalio se neki dan ministar Šuker, ta je stopa desetak posto. Ipak, tu stopu treba gledati s oprezom, jer ona je sezonska i trenutačno sigurno niža nego u nekom drugom dijelu godine. SDP ima plan otvaranja više od 80.000 novih radnih mjesta, ali, kako kaže Ljubo Jurčić, ne vole previše kalkulirati s brojem jer im je prioritet najprije uočiti što sprječava poduzetnike, a zatim istodobno utvrditi mogućnosti njihove proizvodnje, potrebu za zaposlenima i planirani izvoz.

Najveći pad zaposlenosti u poljoprivredi

- Otvoreno je 200 novih poduzetničkih zona koje su u punoj funkciji, dok 180 još treba biti otvoreno te su dane iznimne potpore u poljoprivredi - kaže glasnogovornik Vlade Ratko Maček. - Tome treba dodati i hrvatsko približavanje EU i NATO-u, što ohrabruje strane ulagače, a što je zajedno u konačnici i pridonijelo otvaranju 85.000 novih radnih mjesta. No, potpore poljoprivredi još nisu vidljivi u trogodišnjoj statistici zaposlenosti. Broj osiguranika poljoprivrednika u tri je godine smanjen za čak 25 posto, a u sektoru je u svibnju bilo devet posto manje zaposlenih nego prije tri godine. Tek, posljednje je godine u tom sektoru, koji je možda presudno izborno važan HDZ-u, zaustavljen trend pada broja zaposlenih. U tome je značajnu ulogu odigrao Agrokor, zaposlivši 250 radnika u PIK-u Vrbovec. Čak je 70.000 novozaposlenih u malom i srednjem poduzetništvu, kažu u Ministarstvu gospodarstva.

Od toga je u posljednje tri godine otvoreno pet tisuća novih obrta, koji su zaposlili 12,5 tisućaosoba, te 4,5 tisuća trgovačkih društava, u kojima je otvoreno 57.000 novih radnih mjesta. Poseban pomak ostvaren je tijekom posljednjih godinu dana. Tako je, primjerice, u sedam ovogodišnjih mjeseci registirano 1.360 novih obrta.U ministarstvima gospodarstva i poljoprivrede tvrde da je broj novozaposlenih isključivo rezultat programa i potpora iz tih ministarstava. To sigurno i stoji, ali kao što tumače analitičari, nije isključivi razlog. Jer bez obzira na to što se potiču proizvodne djelatnosti, mnogima je isplativije pokretati posao ili ga širiti u uslužnim djelatnostima. U ministarstvima poljoprivrede i gospodarstva priznaju da se posljedice potpora najviše osjećaju posljednjih godinu dana, a što se onda odrazilo i na zapošljavanje.

Te su potpore, primjerice, program u razvoju malih i srednjih poduzetnika, olakšan pristup kreditima, poticanje kroz bespovratna sredstva, obrazovanje, otvaranje poduzetničkih inkubatora i poduzetničkih zona. U zone je u tri godine uloženo 232 milijuna kuna bespovratnih sredstava te je darovano zemljište vrijedno 100 milijuna kuna.
- U poduzetničkim zonama planiramo za godinu do dvije otvoriti 40.000 novih radnih mjesta - kaže pomoćnik ministra gospodarstva Ivan Bračić, a kroz koji dan bit će predstavljen i novi projekt ulaganja u zone.

Iz javne uprave u poduzetništvo

Istodobno, dok nam se zemlja obogatila poduzetnicima, u tijelima državne uprave, Vladi i Saboru u posljednje se tri godine broj zaposlenih smanjio 11 posto. U mandatu ove Vlade, kažu u Uredu za upravu, smanjen je broj državnih službenika u Ministarstvu obrane i Ministarstvu unutarnjih poslova. Teškoće se javljaju, navode, pri pokušajima zapošljavanja određenih struka, poput geodeta ili građevinara, koji nemaju interes raditi u državnoj službi. A da i nezaposleni ne bi bili zakinuti, Vlada će obećanje sa Sabora HDZ-a provesti već u listopadu, kada će naknade za nezaposlene porasti za 200 kuna - na 1.200 kuna. Politički ciklus obećanja analitičare nije iznenadio, jer tu su mogućnost, ali istodobno i zabrinutost već ranije najavljivali zbog izborne godine.

 - Zabrinutost zato jer bi fiskalni udar nakon izbora mogao biti prejak - komentira analitičar Zagrebačke banke Žarko Miljenović - Odnosno mogao bi korigirati obećano snižavanje proračunskog deficita, a koji bi se bez prevelike potrošnje mogao svesti na nulu i prije predviđene 2010. godine.Vlast je ipak ohrabrilo dobro punjenje proračuna, a u kojemu su prihodi u šest ovogodišnjih mjeseci veći za 2,5 milijardi kuna, dok se na razini cijele godine očekuje prikupljenih pet milijardi kuna.