Arhiva

U tristotinjak dana isporučeno čak 370.000 financijskih izvješća

Dodajte lidermedia.hr u omiljeni Google izvor

Oko 5.000 građana zatražilo je, i dobilo, HROK-ovo izvješće o svojoj zaduženosti. Tražili su ga, ponajprije, radi vlastite informiranosti i sagledavanja realnoga financijskog stanja te kao pomoć i podlogu za planiranje budućih financijskih aranžmana. Neki i zbog puke znatiželje

Piše: Tatjana Brebrić
[email protected]

 Hrvatski registar obaveza po kreditima uskoro će proslaviti godinu dana rada, a na tržištu na kojem je potražnja za kreditima stalno visoka donio je pozitivne promjene u poslovanju banaka. U godinu dana poslovanja HROK je tako isporučio čak 370 tisuća izvješća o kreditnim zaduženjima klijenata. Pozitivni efekte banke već osjećaju, a uskoro bi, tvrde bankari, i klijenti mogli osjetiti veća poboljšanja.

 Diferencirane kamatne stope kad-tad

Među bankama korisnicima HROK-a postoji konsenzus o njegovoj korisnosti i doprinosu boljoj procjeni kreditne sposobnosti klijenta. Sve one kažu da im je registar donio pozitivne promjene i olakšao rad. Kako objašnjavaju u Privrednoj banci Zagreb, HROK pridonosi stabilnosti sustava, ali to nije trenutačno stanje, već proces koji traje.
- Banke razrađuju modele koji, ovisno o urednosti klijenta, mogu imati utjecaja ili na kamatnu stopu ili na naknade. Kreće se prvo s diferenciranim naknadama, a kada se prikupi dovoljan fond podataka o pojedinačnom klijentu i njegovoj urednosti, sigurno će se krenuti s diferenciranim kamatnim stopama - objašnjavaju u PBZ-u.
U nekim bankama, kao što je Volksbank, HROK-ovim kreditnim izvješćima koriste se prilikom obrade svih kreditnih zahtjeva, a kažu da korištenje registra njihovim klijentima već sad donosi pozitivne promjene.

 Podaci iz 20 banaka

Kreditni registar je sustav za prikupljanje, obradu i razmjenu informacija o svim kreditnim obvezama klijenata i urednosti njihovog podmirivanja, koji je u Hrvatskoj zaživio u svibnju 2007. godine. U registru se obrađuju podaci o svim kreditnim zaduženjima klijenata banaka koje su korisnice registra, bilo da je riječ o podacima o urednom ili neurednom otplaćivanju kredita. U HROK-u se danas obrađuju podaci iz 20 hrvatskih banaka, koje ukupno drže 95 posto hrvatskog tržišta kredita. Izvješće o kreditnoj zaduženosti može zatražiti banka ili stambena štedionica (za klijenta koji je dao svoju pisanu suglasnost), kao i klijent na osobni zahtjev.

- Kreditno izvješće HROK-a koristi se za utvrđivanje kreditne sposobnosti klijenta, kao i utvrđivanje klijentove urednosti u podmirivanju obveza, što im može biti prednost kod odobravanja kredita - objašnjavaju iz Volksbanke.
U Raiffeisen banci također se slažu da se može ocijeniti da je korištenje HROK-a bankama omogućilo kvalitetnije i transparentnije sagledavanje kreditne zaduženosti građana te bolju procjenu kreditnih rizika, ali ističu da je za kvalitetno statističko sagledavanje efekata korištenja HROK-a potrebno je još neko vrijeme.
- S druge strane, građanima je korištenje kreditnih izvješća HROK-a na osobni zahtjev također omogućilo sagledavanje vlastite kreditne zaduženosti jer mnogi su možda već zaboravili po kojim kreditima su sudužnici ili jamci, a i povećalo je svjesnost o potrebi urednog podmirivanja svojih kreditnih obveza - objašnjavaju iz RBA.

Prohtjevi nelojalne konkurencije

Osim kreditnih izvješća koje su zatražile banke, u godinu dana rada HROK-a građani su zatražili i dobili više od pet tisuća izvješća za vlastitu informiranost. Zanimljiva je kod tih kreditnih izvješća (na osobni zahtjev) svrha za koju se traže, jer prema informacijama kojima raspolažu u HROK-u, ono ponajprije služi za potrebe vlastite informiranosti i sagledavanja realnoga financijskog stanja te kao pomoć i podloga za planiranje budućih financijskih aranžmana, a nekima i za čisto zadovoljenje vlastite znatiželje.  - Postoje i slučajevi kada klijente tzv. nelojalna konkurencija banaka traži da pribave svoje kreditno izvješće i prilože ga uz svoj zahtjev za određenim financijskim dogovorima koje klijent-potrošač planira imati s njima - kažu u HROK-u.

Takvi se slučajevi događaju jer izvješća koja HROK izdaje na klijentov zahtjev sadržavaju neke informacije koje izvješća na zahtjev banaka ne sadržavaju. Naime, klijent u svom izvješću uz financijske podatke o svom kreditu/kreditima vidi i naziv kreditora te sve banke ili stambene štedionice koji su za njega zatražili kreditno izvješće, dakle, podatke koje banke inače ne mogu dobiti.  Naravno, kako naglašavaju u HROK-u, kreditno izvješće na osobni zahtjev nije službeni dokument i njegova je svrha isključivo za potrebe vlastite informiranosti klijenta, a korištenje u druge svrhe ne potpada ni u kakvu odgovornost HROK-a. Upravo su takvi slučajevi, u kojima se do podataka iz HROK-a pokušava doći bez mnogo biranja načina možda najbolje pokazuju koliko su bankama važni podaci iz HROK-a.

Lider digital
čitajte lider u digitalnom izdanju
vezani članci