U utakmici Mola i OMV-a presudit će Rusi

Nakon nedavna pokušaja OMV-a da uđe dublje u Mol i odlučnog odbijanja kompanije i mađarske vlade Mol je pokrenuo ofenzivu u regiji. Pustio je glasine da kupuje slovenski Petrol i poljski PKN

Piše: Andrija Kralj

Glavni kandidati za kupnju Naftne industrije su Lukoil, OMV i Petrol. Tko dobije NIS, imat će i veće manevarske mogućnosti na regionalnom tržištu

Najveći naftni igrači na regionalnom tržištu ovoga ljeta rade bez odmora. Sve je zakuhao austrijski OMV kad je u lipnju za milijardu eura preuzeo dodatnih 8,6 posto dionica Mola i time svoj udjel u mađarskoj naftnoj kompaniji povećao na 18,6 posto. Uslijedila je vrlo negativna reakcija mađarske kompanije koja je prijedlog OMV-a da se počnu razgovori o spajanju nazvala neprimjerenim. U priču se uključila i mađarska vlada jasnom porukom kako na austrijski pokušaj ne gleda sa simpatijama i najavom aktiviranja mehanizama zaštite od neželjena preuzimanja. Nedugo nakon OMV-ova pokušaja Mađari su dali do znanja kako bi u obrani mogli posegnuti i za preuzimanjem slovenskoga Petrola.
- Petrol nije primio nikakvu službenu obavijest od tvrtke Mol u vezi s bilo kakvim povezivanjem ili preuzimanjem - ukratko je glasio odgovor Petrola u vezi s komentarom člana Uprave Mola i šefa korporativnih komunikacija te kompanije Ferencza Szabolcsa.

Petrol i Mol su posljednji put kontaktirali o mogućoj suradnji prije oko dvije godine. Mol je svakako odabrao pravi trenutak da dolije ulje na vatru pričom o Petrolu jer su ponovno sve jače glasine o propasti Petrolove suradnje s moćnim ruskim divom Lukoilom u regiji. Uza sve to Istrabenz je već došao do više od deset posto u Petrolu, a navodno je spreman čak i prodati svoj udjel u Mercatoru i Drogu Kolinsku da bi financirao preuzimanje znatnog dijela u Petrolu pa se Petrol i Mol pokazuju kao najželjenije mete preuzimanja u regiji. Kako god bilo, cijela je priča bila ugodna za dioničare slovenske kompanije budući da su dionice stigle na prag nedavno nezamislivih 1000 eura. U svakom slučaju, slovenska će se država u predizbornoj godini teško odlučiti na puštanje u Petrol stranog vlasnika pogotovo uzme li se u obzir činjenica da još traju pregovori o strateškom partnerstvu između Petrola i Lukoila.

Hladan doček u regiji

Nakon hladnog dočeka u Sloveniji, Mol je najavio i mogućnost spajanja s poljskim PKN Orlenom. Analitičari, međutim, nisu tako optimistični glede tog spajanja. Naime, u slučaju potpunog spajanja većinski dioničar PKN-a, poljska vlada, izgubio bi kontrolu nad menadžmentom kompanije, a još nema jamstva da udruženu kompaniju neće progutati neki od ruskih rivala. Strateško partnerstvo također je teško izvedivo s obzirom na to da PKN radi na svojim planovima s grupom Lotos i nije vjerojatno da će ući u pregovore u situaciji kad Mol ima svoje probleme. Analitičari se slažu kako je to samo jedan od trikova kojima se Mol služi da bi se obranio od OMV-a. Problem istočnoeuropskog tržišta je njegova rascjepkanost pa se smatra da je neka vrsta konsolidacije sasvim realna opcija u idućim godinama.

Jedna je mogućnost horizontalno spajanje OMV-a, Mola i PKN-a, što baš i nije vjerojatno, a druga, vjerojatnija opcija je ona u kojoj bi nositelj konsolidacije bila neka jača ruska kompanija poput Lukoila ili Rosnefta. Rusi zasad stoje po strani, no nedavno su došli signali kako bi se rado uključili u eventualnu kupnju Molova udjela u Ini, a političke veze bi im, vjeruje se, mogle dosta pomoći i u preuzimanju Naftne industrije Srbije. Dok mađarski Mol nastavlja s akcijama obrane od austrijskoga preuzimatelja, sve su učestalije izjave o ispolitiziranosti cijele priče. Budući da je riječ o industrijama i kompanijama od vitalne važnosti za njihove državne vlasnike, takav scenarij ne čudi. Mađarska kompanija i dalje nastavlja sa svojim planom reotkupa trezorskih udjela te kontrolira 34,7 posto, odnosno 36,1 posto dionica, ako se uzmu u obzir dionice uprave i zaposlenih.

Probudili se i mali igrači

Iako analitičari kritiziraju ovaj program, Zsolt Hernadi, izvršni direktor i predsjednik Mola, izjavio je kako je taj program u interesu dioničara, a ne menadžmenta te razjasnio kako potencijalno udruživanje s ruskim kompanijama umjesto s OMV-om ne bi bilo na korporativnoj razini.
- Glasine o spajanju s Lukoilom rezultat su krive interpretacije komentara kojima smo dali do znanja da pozdravljamo suradnju s ruskim partnerima jer bismo mogli ostvariti sinergiju, ali to sigurno ne bi bilo na korporativnoj razini - izjavio je. Hernadi je objasnio kako bi spajanje s OMV-om umanjilo vrijednost dionice jer bi nastala kompanija morala prodati znatan dio imovine i rafinerija. Konsolidacija je posljednjih mjeseci zahvatila i za regionalne prilike sasvim minorne igrače poput hrvatskih Tifona i Europetrola te crnogorskog Montenegro bonusa te Rafineriju nafte Bosanski Brod pa je očito kako je sad pravi trenutak za strateško zauzimanje pozicija. Radi se zapravo o kupnji tržišta jer nijedna od spomenutih kompanija nema vlastite kapacitete ni za proizvodnju ni za preradu nafte. Iznimka je brodska Rafinerija koja ima potencijal za preradu, međutim novog vlasnika – ruski Zarubežnjeft – tek čekaju velika ulaganja u obnovu kapaciteta. U cijelu priču treba dodati i skori natječaj za privatizaciju Naftne industrije Srbije koji je najavljen za jesen. Kao glavni kandidati spominju se poznate kompanije – Lukoil, OMV i Petrol. Tko dobije NIS, imat će i znatno veće manevarske mogućnosti na regionalnom naftnom tržištu.