U zemljama OECD-a treba otvoriti 17 milijuna radnih mjesta

U zemljama OECD-a nužno je otvoriti 17 milijuna radnih mjesta kako bi se zaposlenost vratila na razinu prije krize, zaključak je novog izvješća o zaposlenosti, koje je Organizacija objavila prije dva dana.

 U izvješću također stoji da je u svibnju ove godine nezaposlenost u zemljama članicama dosegnula razinu od 8,6 posto i da je možda to najveća razina dosad. 'Otvaranje radnih mjesta vladama mora biti prioritet', izjavio je generalni tajnik OECD-a Angel Gurría predstavljajući zaključke izvješća. 'Istodobno smanjivanje nezaposlenosti i snižavanje fiskalnog deficita golem je izazov, no s njim se valja suočiti bez oklijevanja. Unatoč naznakama oporavka u većini zemalja i dalje postoji rizik da milijuni ljudi izgube dodir s tržištem rada. Ne možemo prihvatiti da visoka nezaposlenost bude uobičajena i taj zadatak traži opću strategiju.'
Potrebna nova zaposlenost ('job gap') varira od zemlje do zemlje. Tako bi u SAD-u trebalo otvoriti 10 milijuna radnih mjesta da bi se popunila pretkrizna razina zaposlenosti, a u Irskoj to iznosi 'samo' 318 tisuća radnih mjesta ili jedno radno mjesto na pet postojećih. Ukupno, u zemljama članicama kriza je povećala broj nezaposlenih na 47 milijuna. No uzme li se u obzir da su mnogi nezaposleni naposljetku odustali od potrage za poslom kao i osobe koje traže posao s pola radnog vremena a zapravo trebaju posao s punim vremenom, pravi broj nezaposlenih povećava se na 80 milijuna. U nezaposlenosti predvodi Španjolska, u kojoj je stopa s 8,8 posto na kraju 2007. povećana na čak 19,1 posto u ožujku ove godine.

U izvješću potom stoji da vlade moraju pronaći novu ravnotežu između fiskalne konsolidacije i pomoći onima kojima je to potrebno, posebice mladima i pogođenima dugotrajnom nezaposlenošću. Održavanje pomoći ključno je za te ljude i vlade se trebaju oduprijeti iskušenju da smanjuju potpore za ponovno zapošljavnje zbog kratkoročnih ušteda. 'Vrlo je važno stvoriti i provoditi efikasne programe radi pomoći skupinama koje su izložene riziku gubitka kontakta s tržištem rada', stoji u izvješću. Većina je zemalja tijekom krize doista zadržala, ili čak proširila, mehanizme pomoći nezaposlenima za pronalazak novog posla, ali bi također trebali više ulagati u edukaciju, posebice u nedovoljno kvalificirane osobe. Jedan od mehanizama jesu i porezne olakšice ili poticaji za tvrtke koje zapošljavaju osobe koje su nezaposlene dulje od godinu dana.   U novim ekonomijama globalna financijska kriza može usporiti ili čak preokrenuti smanjenje siromaštva: u Brazilu i Meksiku nezaposlenost bi mogla biti teža nego u prijašnjim krizama. Zbog toga bi te ekonomije morale povećati socijalnu zaštitu putem transfera i programa javnih radova, koji bi bili usmjereni socijalno najranjivim skupinama.  (Davorka Zmijarević)