Ubrzani razvoj bankarstva u Srednjoj Europi

Rast  bankarstva u srednjoeuropskim zemljama triput je veći no u Zapadnoj Europi. Takav razvojni potencijal privlači strane investitore koji pokušavaju steći čvrsto uporište na tom tržištu 

Priče o uspjesima potvrđuju činjenicu da je strani kapital i dalje dobrodošao u bankarskom sektoru poslovanja s građanstvom  u ovom dijelu Europe.Bankarsko poslovanje s građanstvom u Srednjoj Europi ubrzano se razvija, a nastavit će se krupnim koracima razvijati i dalje, ponajviše zahvaljujući rastu ruskog i ukrajinskog tržišta te bankarstva na području zemalja bivše Jugoslavije. Glavni razlozi takvom naglom razvitku su visoke stope rasta BDP-a, razvitak poduzetništva i povećani potrošački apetiti kućanstava. Vidljiv je porast broja kredita po kućanstvima, i to najviše u sferi stambenih i potrošačkih kredita. Ipak, konkurencija na bankarskom tržištu Srednje Europe je oštra, a prva banka koja uđe na pojedino tržište obično zauzme i njegov najveći dio.

“Primjeri banaka koje su ušle na tržište regije pokazuju da je značajne rezultate moguće postići u vrlo kratkom roku. To bi svakako trebalo potaknuti buduće ulagače jer pokazuje kako još uvijek ima dovoljno mjesta za uspostavu uspješnogbankarskog poslovanja na tržištima Srednje Europe”, tvrdi Ivan Fabijančić, menadžer u Deloitteu, stručnjak za bankarstvo.Razlike bankarstva u Zapadnoj i Srednjoj Europi, osim toga, vidljive su i u kratkoročnim i dugoročnim ciljevima. Dok je u srednjoeuropskim zemljama prvenstveni cilj još uvijek stjecanje čvrstog uporišta i poboljšanje zastupljenosti na tržištu, u Zapadnoj Europi banke se više bave programima optimizacije troškova. Zbog ubrzanog rasta tržišta i konkurencije, povećanje prihoda u srednjoeuropskim bankama obično ne prate težnje da se poboljša učinkovitost, minimalizira poslovni rizik i optimiziraju troškovi.

Porast konkurencije prisiljava banke na razvitak stalno novih proizvoda i usluga, među kojima su najčešći krediti. Banke se koncentriraju na moderne distribucijske kanale, najsuvremeniju ponudu, nove potrošačke skupine, optimizaciju poslovanja i poboljšanje marketinških tehnika. Radi se i na razvitku mreže podružnica specijaliziranih za servisiranje pojedinih segmenata klijenata, koje se uglavnom bave potrošačkim kreditima, hipotekama i kreditnim karticama. “Za uspjeh je bitno prepoznati svoju nišu na tržištu i razviti odgovarajući poslovni model s jasnim tržišnim pristupom”, zaključuje Fabijančić.