Učenicima i studentima doprinose plaća država

Nagrade isplaćene učenicima na praktičnom radu za poslodavca su porezno dopustivi rashod. On ima i dodatnu pogodnost jer mu isplaćena svota nagrade dvostruko smanjuje osnovicu za plaćanje porezne obveze: jedanput kao izdatak poslovanja, a drugi put kao dodatna porezna olakšica

Piše: mr. sc. Marija Zuber, savjetnica-urednica u časopisu Računovodstvo i financije
[email protected]

Trgovačka društva i druge pravne osobe nedovoljno se koriste praktičnim radom učenika i studenata kao oblikom ispomoći u obavljanju poslova. Jedino obrtnici i malobrojna trgovačka društva registrirana za obavljanje obrtničke djelatnosti sukladno Zakonu o obrtu primaju učenike na praksu. Čak se ni u djelatnosti ugostiteljstva, ali ni u drugim uslužnim djelatnostima, potreba za više izvršitelja tijekom sezone ne ublažava učeničkim i studentskim praktičnim radom. Zanimljivo je da u Hrvatskoj i škole koje obrazuju za zanimanja u djelatnostima izrazito sezonskog karaktera u vrijeme najveće sezone imaju ljetne školske praznike. Sigurno je da radni učinci učeničkog i studentskog rada imaju ograničene domete, ali mogu biti radno korisni. Cilj praktičnog rada i naukovanja jest učenje i svladavanje radnih vještina, ali ne treba zanemariti da ono rezultira obavljanjem jednostavnijih i manje zahtjevnih poslova.

Osiguranje od nesreće na radu

Za učenike i studente na praktičnom radu propisana je obveza plaćanja doprinosa. Obračunavaju se i plaćaju dva obvezna doprinosa: posebni mirovinski doprinos za osiguranje u slučaju invalidnosti ili profesionalnog oboljenja prema stopi od pet posto i posebni zdravstveni doprinos za osiguranje od posljedica nesreće na radu i profesionalne bolesti prema stopi 0,5 posto. Oba obvezna doprinosa obračunavaju se na najnižu mjesečnu osnovicu za plaćanje obveznih doprinosa koja za 2007. iznosi 2.298 kuna na mjesec. Ako je razdoblje praktičnog rada kraće od mjesec dana, doprinosi se obračunavaju na osnovicu razmjernu broju dana praktičnog rada u odnosu na propisanu mjesečnu osnovicu. Obveza za doprinose dospijeva 15. u mjesecu za praktičan rad obavljen u prethodnom mjesecu.
Doprinose za obvezna osiguranja za učenike i studente upućene na praksu snosi državni proračun. Ustanova obrazovanja kod koje se učenik ili student redovito školuje obvezna je Središnjem registru osiguranika i Poreznoj upravi dostaviti podatke o iznosu dospjele obveze za doprinose. Podaci o dospjelim iznosima obveze za doprinose za učenike i studente dostavljaju na obrascu R-Sm odnosno na obrascu IDD-1. Dakle, trgovačko društvo ili obrtnik koji primi učenika ili studenta na praktičan rad odnosno naukovanje ne plaća za njega doprinose za obvezna osiguranja. Obveznik izvješćivanja o svotama dospjelih doprinosa je ustanova obrazovanja u kojoj se učenik ili student školuje, a obveznik plaćanja ministarstvo u čijoj je nadležnosti djelatnost obrazovne ustanove. Doprinosi se plaćaju na propisanu osnovicu neovisno o tomu isplaćuje li poslodavac učenicima i studentima nagradu za praktičan rad i neovisno o iznosu isplaćene nagrade.

Neoporezive nagrade do 1.600 kuna

Poslodavci koji primaju učenike na obveznu praksu i naukovanje mogu svakom učeniku na praksi isplatiti neoporezivu nagradu za praktičan rad do 1.600 kuna na mjesec. Ako poslodavac isplaćuje nagradu učeniku u iznosu većem od neoporeziva iznosa, razlika iznad neoporezive svote podliježe plaćanju poreza na dohodak prema pravilima oporezivanja drugog dohotka, ali se ne plaćaju doprinosi za obvezna osiguranja. Na razliku iznad neoporezivih 1.600 kuna na mjesec plaća se porez na dohodak prema stopi od 25 posto i prirez ako je propisan prema prebivalištu učenika. Obveza za porez na dohodak i možebitni prirez na svotu isplaćene nagrade veću od 1.600 kuna na mjesec dospijeva na dan isplate nagrade.

O svotama isplaćenih neoporezivih iznosa nagrada učenicima isplatitelj ne dostavlja podatke Poreznoj upravi, ali je u svojim evidencijama dužan voditi te podatke po učenicima. Nagrade učenicima na praktičnom radu isplaćene u svotama većim od neoporezivih 1.600 kuna na mjesec ne iskazuju se na obrascu R-Sm jer ne podliježu plaćanju obveznih doprinosa. Isplaćene nagrade učenicima u dijelu koji podliježe plaćanju poreza na dohodak i možebitnog prireza u poreznim se evidencijama iskazuju u obrascu IDD, koji isplatitelj jedanput na mjesec dostavlja Poreznoj upravi. Prema sada vrijedećim propisima o porezu na dohodak neoporezivi iznosi nagrada učenicima mogu se isplatiti u gotovu novcu. Za iznose nagrada koji podliježu oporezivanju propisana je obveza isplate na žiroračun učenika. Učenik koji je maloljetan može otvoriti žiroračun u svakoj poslovnoj banci, ali uza supotpis roditelja ili zakonskog skrbnika.

Porezne olakšice

Nagrade isplaćene učenicima na praktičnom radu porezno su dopustivi rashod obveznika poreza na dohodak i obveznika poreza na dobit. Za poslodavce obveznike poreza na dohodak propisana je i dodatna pogodnost jer im isplaćena svota nagrade dvostruko smanjuje osnovicu za plaćanje njihove porezne obveze: jedanput kao izdatak poslovanja, a drugi put kao dodatna porezna olakšica. Naime, obrtnici, osobe koje obavljaju djelatnosti samostalnih zanimanja i poljoprivrednici obveznici poreza na dohodak od samostalne djelatnosti mogu se na osnovi nagrada isplaćenih učenicima koristiti i dodatnom poreznom olakšicom propisanom kao pravo na smanjenje porezne osnovice. Tim se poreznim obveznicima godišnja osnovica poreza na dohodak umanjuje za iznos isplaćenih nagrada učenicima na praktičnom radu i naukovanju. Ako iznos ostvarenoga godišnjeg dohotka nije dovoljan za ostvarivanje prava na poreznu olakšicu i smanjivanje porezne obveze u kalendarskoj godini za koju se podnosi porezna prijava na osnovi nagrada isplaćenih učenicima, porezni obveznik ostvaruje porezni gubitak koji može prenositi u sljedećih pet godina.