Udjel loših kartičnih kredita porastao 70 posto

Prema HNB-ovim podacima u ovom je trenutku rizično naplativo više od pola milijuna kuna iz kartičnih kredita. Dijelom i zbog toga većina banaka više nema jednostavnih gotovinskih kredita (na ime) za koje je dovoljno biti vlasnik kreditne kartice.

piše Gordana Gelenčer
[email protected]

Američki analitičari upozoravaju da bi kreditne kartice mogle prouzročiti sljedeći kreditni slom. Manje će kreditiranje utjecati na pad potrošnje i posredno još potisnuti gospodarski rast. Naime, procjene pokazuju da su raspoloživi iznosi na kreditnim karticama samo u posljednjemu prošlogodišnjem tromjesečju manji čak 500 milijardi dolara. Ove će se godine ukinuti dva bilijuna dolara kreditnih linija - još 2,7 bilijuna do kraja iduće godine, prognoziraju. 
Takav se slom kod nas ne može dogoditi jer su kartičarski krediti u ukupnom kreditnom portfelju banaka na pretposljednjem mjestu i ne mogu ozbiljnije narušiti likvidnost ni stabilnost sustava. Potkraj siječnja ove godine krediti po kreditnim karticama bili su 5,4 milijarde kuna, 9,2 posto više nego potkraj lanjskoga siječnja. No ako se taj rast usporedi s 2007., usporavanje kartičnih kredita itekako vidljivo. Naime, lani su ti krediti porasli 22 posto, dakle dvostruko više nego u ovogodišnjem siječnju. No znatno više od toga zabrinjava podatak Hrvatske narodne banke da je udjel loših kartičnih kredita potkraj prošle godine u odnosu na kraj 2007. porastao 70 posto, odnosno s 0,06 na 0,10 posto, što znači da je u ovome trenutku rizično naplativo više od pola milijuna kuna.

Prilagođavanje limita

Dijelom i zbog toga većina banaka više nema jednostavnih gotovinskih kredita (na ime) za koje je dovoljno biti vlasnik kreditne kartice. Umjesto toga na meniju je sve češće obročna otplata, do 12 mjeseci. U Zagrebačkoj banci kažu da stalno prilagođavaju ponudu kartica koju sada sve više kroje prema mogućnostima klijenata. U potražnji primjećuju oprez građana zbog najave pogoršanja ekonomskog stanja, no ponudu po kreditnim karticama neće se uskraćivati, poručuju iz Zabe. Uz pomno upravljanje kreditnim rizicima već prema razvoju recesije prilagođavat će se i ograničenja uporabe kartica. Zbog širenja usluge prodajnom mrežom sve se više korisnika u kupnji robe veće vrijednosti odlučuje na obročnu otplatu bez kamata i naknada, kažu. To im se omogućilo s nekoliko različitih kartica - Mastercard go!, Visa Avenue Mall i Maestrom - što je postalo popularan način plaćanja. Klijentima je banka tako ponudila mogućnost još ekonomičnijeg upravljanja redovitim troškovima besplatnim raspoređivanjem troškova kupnje na dulje vrijeme.

Dosad je uslugu obročnog plaćanja bez kamata i naknada ugovorila s više od tisuću prodajnih mjesta i taj će broj, tvrde u njoj, još rasti. U PBZ Cardu tvrde dasu trendovi u kartičnom kreditiranju (potrošački krediti s otplatom karticom American Express) slični trendovima klasične kartične potrošnje - osjeća se tek neznatno usporavanje. Uvjeti se nisu mijenjali: kamate su 9,98 posto uz jednokratnu naknadu od 1,5 posto iznosa kredita (efektivna je kamata tako 11,15 posto za rok otplate od 60 mjeseci). No i u toj kući naglašavaju da se velik dio potrošnje realizirao na 30-ak tisuća prodajnih mjesta na kojima se plaća obročno. Dakle, otplaćuje se na tri do 12 mjesečnih rata bez ikakvih dodatnih troškova, kamata ili naknada. To korisnicima mnogo pomaže pri kupnji namještaja, bijele tehnike, plaćanju ljetovanja itd. jer proizvod ili uslugu plate po gotovinskoj cijeni podijeljenoj na broj obroka koji im najviše odgovara, kažu u PBZ Cardu.

Plastična pomoć

Kreditne su kartice Erste&Steiermärkische banke (u njezinu je vlasništvu Diners) odnedavno okupljene na jednome mjestu, u Erste Card Clubu. U banci kažu da nisu povukli ponudu kredita po kartici Diners Cluba, no rješavaju se na individualan zahtjev, prema ocjeni kreditnog rizika i otplatne sposobnosti. S rastom krize primjećuju i porast zanimanja za kredite, ali i više odobrenih po toj kartici (otprilike dva posto više), no kažu da se ne brinu o naplativosti jer kvalitetno procjenjuju klijente i ponudu prilagođavaju svakomu klijentu.   Raiffeisen banka ne nudi gotovinske kredite po karticama Mastercard i Visa jer su to revolving kartice kojima klijenti mogu podići, ograničeni doduše, iznos gotovine uz kamate od 12,5 posto (efektivna je 13,23 posto). Limite za potrošnju prema kreditnoj se sposobnosti korisnika određuje individualno. Troškove napravljene tim karticama može se podmiriti u cijelosti (do 45 dana beskamatno) ili u mjesečnim obrocima, ali najmanje 150 kuna, odnosno pet posto kod Vise i 10 posto troškova na mjesec kod kartice Mastercard.

U Imex banci na kartice se odobravaju samo revolving krediti uz limit određen za svakog klijenta uz kamate od 12,5 posto. No nema posebnog postupka odobravanja kao nidodatnih troškova, pa su ti krediti zbog jednostavnosti veoma traženi, kažu. U Podravskoj su banci također popularni revolving krediti po kartici Mastercard, kojom klijenti troškove otplaćuju u ratama od pet, 10, 20 ili 33 posto potrošenog iznosa uz odabir datuma otplate. Ako je kupnja obavljena u inozemstvu, sve se troškove plaća u kunama, pa klijenti nemaju problema s njihovim praćenjem, objašnjavaju u banci. No sve se češće poseže i za običnom karticom Maestro, kojom se također može plaćati uz odgodu i na rate.  Bankari, očito, i dalje ozbiljno računaju s klijentima koji se ne odriču kartica, a kako stvari sada stoje, ‘plastika’ će nam ipak uvelike pomoći da prebrodimo recesiju, koja bi mogla biti znatno dulja nego što mislimo.