Udvostručen europski krizni fond

Sada je odluka službena: proširuje se krizni fond za spašavanje članica eurozone koje se nalaze pred stečajem. Ministri financija članica eurozone bili su vrlo složni, na opće iznenađenje nazočnih, javlja Deutsche Welle.

Krizni fond za članice eurozone u velikim poteškoćama gotovo će se udvostručiti. Trajni fond koji je planiran od 2013.godine trebao bi raspolagati sa 500 milijarda eura, izjavio je predsjednik eurozone Jean-Claude Juncker.

Tih pola bilijuna eura treba dodati priloge Međunarodnog monetarnog fonda i dobrovoljne priloge nečlanica eurozone, ali njihovi iznosi još nisu određeni. Novi krizni mehanizam stupa na snagu od 2013.godine, zbog čega će biti potrebno promijeniti europski sporazum. Sadašnji fond za spašavanje raspolagao je s ukupno 440 milijarda eura, ali zbog visokih sigurnosnih garancija za pružanje pomoći financijski poljuljanjim zemljama, stajalo je na raspolaganju najviše 250 milijarda eura.Na pitanje, što se konkretno misli, kada se govori o 500 milijardi eura, Juncker je rekao : "Efikasan kapacitet posudbe". Da se radi o "razumnom iznosu", govori i francuska ministrica Christine Lagarde. Juncker je dodao, da se, pored sadašnjeg kriznog fonda koji pomaže Irskoj, na raspolaganju nalazi još nekoliko opcija. "Za sada nisu donešene odluke". Između ostalog govori se da bi luksemburški fond mogao pomoći kriznim zemljama, primjerice Grčkoj, da otkupe svoje državne obveznice – i time smanje dugove.

Šefovi država i vlada članica Europske unije donijet će 24. i 25.ožujka na summitu konačnu odluku o ukupnom paketu osiguranja eura. Odlučuje se i o gospodarskoj vladi za članice eurozone, a radi se o njemačko-francuskom prijedlogu, koji je među partnerima sporan. Usvajanjem "pakta za konkuretnost" nacionalna gospodarstva zemalja eurozone tiješnje bi bila povezana i tako spriječila buduće dužničke krize. (Deutsche Welle)