Udvostručen promet kratkoročnim pozajmicama

Potražnja za kratkoročnim pozajmicama na Tržištu novca Zagreb u siječnju je bila vrlo visoka, što pokazuje i opseg prometa koji je premašio šest milijardi kuna. Usporedbe radi, u lanjskom siječnju opseg trgovanja bio je upola manji

Doznajemo da je u prvom ovogodišnjem mjesecu i potražnja za kratkoročnim pozajmicama bila dvostruko veća od raspoložive ponude. Tražile su se pozajmice s različitim rokovima dospijeća iako je ponuda prekonoćnih pozajmica bila najviše zastupljena. U takvim okolnostima i trgovanje sudionika u organiziranom povezivanju ponude i potražnje na Tržištu novca neizbježno postaje življe, pa i mnogo opsežnije.

Poznavatelji prilika ističu da se vrlo dinamično trgovanje sudionika na zagrebačkom Tržištu novca nastavilo i u veljači. Istina, prošli je tjedan, kažu, napetost donekle popustila. Stoga je i prosječna kamatna stopa zabilježila pad sa 7,91 iz prijašnjega razdoblja na današnjih otprilike 7,54 posto na godišnjoj razini. Smirivanje kamatne stope posljedica je, dakako, i nedavne devizne intervencije Središnje banke kojom je od poslovnih banaka otkupljeno 189 milijuna eura, a u sustav puštene gotovo 1,4 milijarde kuna.

Isto tako spomenutom je intervencijom, nakon nekoliko tjedana neodržavanja repo-aukcije, Središnja banka uvelike pojačala i likvidnost banaka. Iako bi se repo-kredite, da se aukcija kojim slučajem održala, sigurno mnogo više rabilo, ta je intervencija, kažu financijski stručnjaci, koliko-toliko ublažila neravnotežu ponude i potražnje kuna na novčanom tržištu.

Analitičari procjenjuju da ni u idućem razdoblju nije realno očekivati da potražnja za kratkoročnim pozajmicama više oslabi. Upravljanje likvidnošću može se postupno sve manje naslanjati na povlačenje dodatnog novca iz Središnje banke, a više na krajnje racionaliziranje raspoloživim izvorima vlastite likvidnosti. Drugim riječima, naše će se depozitne institucije ove godine morati sve više oslanjati na upravljanje likvidnošću međusobnim pozajmljivanjem. (Nikola Prskalo)