Ugovor Zagreba s HT-om ne bi isključivao ostale operatere

'U medijima je napamet i potpuno pogrešno iskonstruirano da je riječ o ekskluzivitetu u izboru telekom operatera: zagrebački Holding bez ikakve štete po potencijalni ugovor s Hrvatskim telekomom mogao bi jedan dio istih ili novih usluga, naručiti i od drugog operatora', tvrdi Alemka Lisinski, direktorica Sektora za korporativne komunikacije T-HT-a

   Izravna nagodba između holdinga zagrebačkih gradskih kompanija i T-HT grupe o pružanju paketa telekomunikacijskih usluga izazvala je proteklih dana medijsku buru. Nagodba je na kraju propala zbog, kako tvrdi glasnogovornik holdinga Nenad Ivanković, žalbe koja je stigla iz Vipneta te je najavljeno raspisivanje javnog natječaja. U T-HT-u najavljuju da će se na taj natječaj javiti jer su uvjereni da mogu ponuditi najbolje rješenje za telekomunikacijske potrebe zagrebačkog Holdinga, no istodobno ne vide ništa sporno niti u izravnoj nagodbi.

'U javno i transparentno izraženoj namjeri zagrebačkog Holdinga o sklapanju izravne pogodbe s Hrvatskim Telekomom nije bilo apsolutno ničeg spornog ili nezakonitog: Zakon o javnoj nabavi dopušta ovakvu mogućnost, namjera je bila objavljena i na nju je postojala mogućnost žalbe, što su neki i iskoristili. Namjera Hrvatskog telekoma bila je ponuditi klijentu maksimalnu mogućnost optimizacije njegova poslovanja kako u pogledu troškova, tako i u pogledu funkcionalnosti koja se može ostvariti integracijom fiksnih i mobilnih telekomunikacijskih usluga, i što je vrlo bitno, bez ikakvih zastoja u poslovnom procesu.

To smo u stanju učiniti, što potvrđuje i niz korisnika koji takve mogućnosti već koriste, i u tome leži naša konkurentska prednost - jedina smo kompanija na hrvatskom tržištu koja nudi cjelovitu, integriranu, visokokvalitetnu telekom uslugu odmah i svugdje. Također, u medijima je napamet i potpuno pogrešno iskonstruirano da je riječ o ekskluzivitetu u izboru telekom operatera: zagrebački Holding bez ikakve štete po potencijalni ugovor s Hrvatskim telekomom mogao bi jedan dio istih ili novih usluga, naručiti i od drugog operatora. Dokaz kako nikako nije riječ o presedanu pruža i prelistavanje Narodnih novina, u kojima se mogu pronaći višemilijunski poslovi koje su različite tvrtke izravnom pogodbom sklopile s alternativnim telekom operatorima pozivajući se na iste članke Zakona o javnoj nabavi.

Znači li ovaj slučaj da jedino Hrvatski Telekom treba prestati nuditi optimum svojih usluga na tržištu? Liberalizacija tržišta svakako podrazumijeva regulatorna ograničenja, koja Hrvatski telekom poštuje, no regulativa ne podrazumijeva uklanjanje naše tvrtke iz tržišne ponude, odnosno brisanje naših konkurentskih prednosti. Treba li Hrvatski Telekom, kompanija u 49-postotnom vlasništvu hrvatske Vlade i hrvatskih branitelja, u ime liberalizacije biti ne samo u ograničavajućem, nego i u podređenom položaju', odgovorila nam je u e-mailu Alemka Lisinski, direktorica Sektora za korporativne komunikacije T-Hrvatskog Telekoma.       (Hrvoje Mateljić)