Uhićeni odvjetnici Anđelo Miloš i Alen Blagajac

Zbog kriminala u gruntovnici uhićeno je dvadesetak osoba, među kojima i tri odvjetnika (prema neslužbenim informacijama zasad su poznata imena Anđela Miloša, Alena Blagajca). Zanimljivo je da ni nekim odvjetnicima - svojim članovima u Hrvatskoj odvjetničkoj komori nisu htjeli reći  koji su odvjetnici uhićeni

Piše: Ivica Grčar

A odvjetnici koji su danas bili u gruntovnici kažu da je tamo vladala ‘neka čudna atmosfera’ i da su svi jako šutljivi, te da se ‘s ove strane pulta’ nije moglo uočiti da je u tijeku policijska premetačina. O kriminalu u gruntovnici je u Lideru (u broju 104) govorio Jadranko Črnko, nakon št je dao ostavku na funkciju predsjednika Odvjetničkog zbora Zagreba i člana Upravnog odbora Hrvatske odvjetničke komore. Črnko je vrlo otvoreno govorio o prepravljanjima vlasničkih knjiga, antidatiranjima upisa u zemljišne knjige, krivotvorenjima vlasničkih isprava, neopravdanom odugovlačenju rješavanja otvorenih zemljišnoknjižnih predmeta, itd.

Črnko je upozorio na manipulacije s dodjeljivanjima dvostrukih brojeva pod kojima se zaprimaju žalbe, na osnovu kojih se utvrđuje pravo prednika i određuje redoslijed presudan za stjecanje prava novoupisanih vlasnika. To se obavlja na osnovi odredbe članka 57. Zemljišnoknjižnog poslovnika i ‘kvakama’ s upisima u urudžbenom i abecednom upisniku. Te manipulacije su vidljive, rekao nam je tada Črnko, kad se usporedi koliko je više brojeva otvoreno u urudžbenom nego u abecednom upisniku. Ta razlika je ‘rezerva’ koja se koristi kod antidatiranja, jednostavno se unatrag vremenski nađe broj i antidatira upis, primjerice, za nešto čemu je zakonski rok već odavno ‘iscurio’. Črnko tvrdi da za antidatirani upis vlasništva tarifa iznosi od tisuću i pol do pet tisuća eura (ovisno o vrijednosti nekretnine).

Črnko je tom prilikom priznao da je godinama uočavao da se mućka, ali mu dugo nije bilo jasno zašto ne može ući u trag mućki s dodjelama brojeva. A onda je napokon ipak otkrio o čemu je riječ. Za svaku žalbu koja se predaje u zemljišnoknjižni odjel umjesto poziva na broj predmeta na koji se ulaže žalba dodjeljuje se novi broj predmeta. Ranije se tako postupalo i sa svim podnescima, a ne samo sa žalbama. A ‘dvostruki’ broj omogućuje prijevare, prim-jerice, da netko istu nekretninu proda dva puta. Prijevare su, doduše rjeđe, dvostruki brojevi se najčešće koriste za hvatanje propuštenih rokova pojedinih upisa.

Usporedno se u abecedni upisnik, međutim, ne upisuju ime i prezime ili puni naziv žalitelja, nego samo prvo slovo prezimena ili naziva (primjerice, za stranku Vuković samo slovo ‘V’, ili za Ministarstvo financija samo slovo ’M’). U postupku rješavanja žalbe se, u pravilu, uvedu pod broj predmeta na koji se žalilo, a u ‘rezervi’ ostaje broj koji se naknadno može iskoristiti na način da se u određenom vremenskom razdoblju izabere onaj s odgovarajućim prvim slovom prezimena ili naziva ‘stranke’. I uobičajenim odvjetničkim uvidom u predmet, u pravilu, nemoguće je otkriti prijevaru s antidatiranim upisom.

Zbog činjenice da se mućka s brojevima upisa realizira na osnovu Zemljišnoknjižnog poslovnika, Črnko smatra da je riječ o namjernoj podvali službenika Miroslavu Šeparoviću, tadašnjem ministru pravosuđa koji je potpisao taj poslovnik. O spornoj dodjeli novih brojeva Črnko je 2000. godine vodio polemičku prepisku s Đurom Sessom, tadašnjim predsjednikom zagrebačkoga Opći-skog suda. U toj prepisci Sessa priznaje nedostatke, ali ništa ne poduzima da se to promijeni. Ništa nije poduzeo da se to promijeni ni Mirko Klinžić, predsjednik Općinskog suda u Zagrebu nakon Sessinog odlaska. Odgovornom Črnko smatra i Nives Radišić, predsjednicu Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Zagrebu.

Nekorektnim smatra i to da je Sessa sada predsjednik Građanskog odjela Županijskog suda u Zagrebu, što znači da sada rješava žalbe na zemljišnoknjižne predmete iz Općinskog suda. Povodom današnjih uhićenja Črnko kaže da će biti jako razočaran ako se radi samo o istrazi konkretnog kaznenog djela, a ne o istrazi kriminala u gruntovnici generalno. Napominje da se njemu nitko dosad nije obratio premda je u Lideru javnosti objavio da je spreman i dokumentirati svoje tvrdnje o kriminalu u gruntovnici.

Osnovni problem je generalni način rada u kojemu se podaci skrivaju, te se ne dopušta transparentnost gruntovnice. Ja sam kao predsjednik Zbora izistirao na javnosti rada u gruntovnici, a ostavku nisam dao zbog kriminala u gruntovnici nego zbog kukavičluka mojih kolega odvjetnika da sa problemima kriminalne djelatnosti u gruntovnici jasno i glasno izađemo u javnost. Uvjeren sam da jedino potpuno otvoreni razgovori mogu spasiti gruntovnicu, jer iz dana u dan gruntovnica tone sve dublje i dublje u kriminal, naglasio je Črnko.