Arhiva

Ukida se harač, porezne olakšice i smanjuju stope poreza na dohodak

Dodajte lidermedia.hr u omiljeni Google izvor

Početkom studenoga ove godine ukinut će se i druga stopa kriznoga poreza. To ne znači da se državna blagajna bolje puni, no taj je potez dio cjelovitog programa gospodarskog oporavka koji su izradili premijerkini savjetnici Lovrinčević, Švaljek, Škegro i Perić.

U programu koji je novinarima opširno predstavila sama premijerka stoji kako će se ukinuti sve porezne olakšice u sustavu poreza za dohodak, osim poticaja za istraživanje i razvoj. Umjesto sadašnje četiri stope uvele bi se tri - 12, 25 i 40 posto s ciljem da se taj porez maksimalno pojednostavi. Doduše, Kosor nije pojasnila kada bi se te izmjene uvele te bi li to vrijedilo već u ovoj ili tek u idućoj godini. - Slijedi nam još puno sastanaka i razrade, no veći će se dio programa odraditi u ovoj godini - poručila je.  Na desetak stranica sitno tiskanog teksta pobrojano je stotinjak mjera i aktivnosti od kojih bi većina trebala biti provedena do kraja ove godine, neke do ulaska u EU, a neke su dugoročnog okvira, do 2020. godine. I sve to uz pet ključnih poluga: smanjenje izdataka javnog sektora, preusmjeravanje sredstava prema ciljanim socijalnim transferima i kapitalnim ulaganjima, daljnu privatizaciju, pokretanje novog investicijskog ciklusa i ubrzanje reformi.  

Ono što bi se trebalo odraditi ove godine jest i prodaja državnih udjela u trgovačkim društvima gdje drži manje od 25 posto, a trebali bi se napokon smanjiti i parafiskalni nameti, ponajprije vodni doprinos, doprinos za Hrvatske šume, HTZ, spomenička renta) i to do 25 posto.  U planu je smanjenje broja zaposlenih u javnoj upravi za 5 posto (isto toliko i u državnim poduzećima), uz prekvalifikaciju i zbrinjavanje te uz klauzulu 2+1, dakle za dva otpuštena jedan novozaposleni. Do kraja ožujka iduće godine trebao bi se izraditi registar zaposlenika javnog sektora.  Zanimljivo, nakon što su godinama mnogi analitičari upozoravali kako bi zbog rastrošne države trebalo zakonski ograničiti deficit državnog proračuna, to će se napokon i dogoditi - dobit ćemo zakon o fiskalnoj odgovornosti s ograničenjem razine fiskalnog deficita. Vlada će se, tvrdi Kosor, pobrinuti da smanji nelikvidnost jednokratnim podmirenjem svih dospjelih dugova iz domene utjecaja Vlade do 1.lipnja ove godine iako premijerka misli da će se taj rok sigurno prolongirati. Također, plan je održati rokove plaćanja od 60 dana, s time da se do početka iduće godine skrate na 45 dana. Od HUP-a će se tražiti redovito objavljivanje popisa poduzetnika s najvećim dospjelim dugovima. Čak 60 posto njih nema niti jednog zaposlenog, kaže Kosor.

Za poduzeće je iznimno važna i reforma pravosuđa u sklopu koje će se sudovi poticati na učinkovitiju provedbu zakona o stečaju te smanjiti broj zaostataka i skratiti vrijeme trajanja postupka.  Vladu čeka i revizija sustava mirovina stečenih pod posebnim uvjetima i njihovo smanjivanje te postupna priprema za ukidanje pojedinih kategorija. Kojih, Kosor nije htjela pojasniti. Ove bi godine trebale započeti i pripreme za uvođenje promjena u sustav mirovinskog osiguranja, od postupnog usklađivanja zakonske dobi za odlazak u prijevremenu i redovnu mirovinu (s financijskim penaliziranjem prijevremenog umirovljenja) preko postupnog rasta izdvajanja za drugi mirovinski stup do priznavanja izdvajanja poslodavaca u treći stup kao porezno priznatog troška. - Pripreme moraju sada početi, jer će se u proračunu za mirovine osigurati 19, najviše 20 milijardi kuna, no još će nedostajati 16 do 17 milijardi koje moramo pronaći negdje drugdje - poručuje Kosor.

U planu je decentralizacija državnih institucija kao i teritorijalni preustroj, no to je dugoročni zadatak, do 2020. godine do kada bi i država svoj udjel u gospodarstvu trebala smanjiti za tri postotna boda. Nositeljica je programa sama premijerka, koordinator svih aktivnosti je potpredsjednik Vlade i ministar financija Šuker dok će za provedbe pojedinačnih mjera biti zaduženi resorni ministri, a Vlada će, obećala je Kosor, jedanput na mjesec izvještavati učinke i provedbu svih mjera. Na upit očekuje li bunt zbog smanjivanja broja zaposlenih u javnoj upravi odgovorila je kako do toga neće doći, jer su izradili program zbrinjavanja i prekvalifikacija. - Ako netko u timu neće biti spreman, neće znati ili htjeti provoditi program morat će otići - kategorično je priprijetila premijerka naglasivši kako je potporu za program dala i koalicija. (Gordana Gelenčer)

PROGRAM GOSPODARSKOG OPORAVKA PROČITAJTE OVDJE

Lider digital
čitajte lider u digitalnom izdanju
vezani članci