Ukidanje granične obvezne pričuve dodatni osigurač devizne likvidnosti

Današnja odluka Savjeta Hrvatske narodne banke (HNB) o ukidanju granične obvezne pričuve osigurat će dodatni priljev kunske likvidnosti u bankovni sustav te ga dodatno stabilizirati, ocjenjuje se iz bankarskih krugova.

Tom odlukom, kako je danas priopćeno iz HNB-a, poslovnim se bankama vraća na raspolaganje približno 355 milijuna eura i 129 milijuna dolara kako bi im osigurala dodatnu deviznu likvidnost i nesmetano ispunjavanje obveza prema svim klijentima.Tako u Raiffeisen banci (RBA), upitani za komentar odluke Savjeta HNB-a, ukidanje granične obvezne pričuve vide kao dodatni osigurač devizne likvidnosti bankarskog sustava u Hrvatskoj.

Iako se za sada nije javila potreba za dodatnim izvorima likvidnosti, ovakav potez HNB-a u uvjetima nesigurnosti na globalnim financijskim tržištima pruža dodatnu stabilnost te povjerenje u domaći bankarski sustav, smatraju u RBA.S obzirom da je granična obavezna pričuva uvedena 2004. godine kako bi destimulirala zaduživanje hrvatskih banaka u inozemstvu te se tako ublažio rast inozemnog duga, u trenutnim uvjetima ne postoji potreba za njenim zadržavanjem, ističu iz te banke.

Pritom napominju da domaće banke već duže vremena smanjuju svoje inozemne obaveze preferirajući domaće izvore financiranja (prvenstveno depozite), što potvrđuje i smanjenje udjela banaka u ukupnom inozemnom dugu Hrvatske.U Erste & Steiermaerkische banci kažu kako uslijed novog načina održavanje obvezne pričuve te procesa javne ponude za dionice Ine od strane MOL-a postoji pojačana potreba za kunskom likvidnosti.

Sukladno tome povećana potražnja banka na obrnutoj repo aukciji HNB-a ne iznenađuje, jer kako se približava datum transakcije banke nastoje osigurati adekvatnu razinu likvidnosti kako bi se izbjegle bilo kakve poteškoće.S druge strane najava ukidanja granične obvezne pričuve osigurat će dodatni priljev kunske likvidnosti u sustav te ga dodatno stabilizirati, ocjenjuju iz Erste banke.(Hina)