Ukrajinski 'gosti' smanjili potrebu za domaćim sezoncima

Pomoćna radna snaga iz inozemstva, koju neki hotelijeri prijavljuju kao goste, i drastična štednja na radnoj snazi u hotelima smanjile su ovogodišnje potrebe za sezonskom radnom snagom. Unatoč tome, potražnja za sezoncima prvi put je veća od interesa

piše Željka Laslavić
[email protected]

           Novi strani vlasnici hotela, poput Nikolaja Čumaka koji drži hotele Baška Voda, uvoze radnu snagu iz Ukrajine i prijavljuju ih kao goste, sezonci stanuju i hrane se u hotelu, a zapravo rade kao pomoćna radna snaga. Strani menadžeri koje strani vlasnici postavljaju na pozicije možda posjeduju stručnost i znanje, no nas Hrvate gledaju kao da smo stanovnici ‘banana države’, ponašaju se bahato prema rad-nicima i lokalnom stanovništvu, a ne prijavljuju čak ni svoje najbliže suradnike - tvrdi Eduard Andrić, v.d. predsjednika Sindikata turizma i ugostiteljstva.

Prvi put u posljednjih nekoliko godina potražnja za sezonskim radnicima nadmašila je interes nezaposlenih osoba za sezonski rad u turizmu. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, ove godine hotelijeri i ugostitelji tražili su oko 17 tisuća sezonaca, a nedostaje ih 500-tinjak. Razlog tome turistički stručnjaci vide u sve većem broju uvozne radne snage koja se zadovoljava nižim pri-manjima, ali i drastičnoj štednji na radnoj snazi. 

Bez nosača i u hotelu s pet zvjezdica
            U Hrvatskoj kao i u inozemstvu sve je češća pojava 'all inclusive' hotela u kojima se gost sam pos-lužuje i time poslodavac 'skida' 40 posto konobara s plaće, šefovi recepcije rade paralelno u nekoliko hotela i sve češće jedna osoba obavlja više različitih poslova. - Novi vlasnici čim prije žele povratiti uloženi novac i prvi su na udaru radnici, dok pritom usluga pati. Nekad su u hotelima radila djeca di-rektora, za svakoga je bilo posla, dok je danas nemoguće naći nosača prtljage i u hotelu sa pet zvjez-dica - kaže državni tajnik za turizam Zdenko Mičić.

Poslodavci se iz godine u godinu bune da preko posrednika teško nalaze kvalitetan radni kadar, pose-bice dobre kuhare, konobare, čistačice i sobarice, no svejedno ih zapošljavaju jer nemaju izbora. Lo-kalno stanovništvo pak ne želi više biti izrabljivano, većina kuhinja u hrvatskim restoranima preko ljeta nema klimatizacijske uređaje, a od sezonaca se u kuhinji očekuje da rade 15 sati.

- Promatrano prema strukturi zanimanja, najveća potreba u ovoj sezoni iskazana je za sobaricama, konobarima, pomoćnim kuharima, KV kuharima i čistačicama. Poslodavci koji zapošljavaju sezonce na pomoćnim poslovima ne uvjetuju stručnu spremu ni dob. Najveći broj osoba koje se zapošljavaju u sezoni su mlađe osobe srednje stručne spreme do 35 godina, što ne isključuje i zapošljavanje nezaposlenih osoba srednje dobi s visokom stručnom spremom koje su dulje u evidenciji Zavoda. Svi sezonski radnici koji odlaze na rad u sezoni uglavnom imaju osiguran smještaj (obično zajednički) kod poslodavca - govore u HZZ-u.

Sobarice moraju znati dva jezika
           Dolaskom stranih vlasnika i menadžera povisili su se i kriteriji, pa tako sobarice i čistačice već moraju pasivno poznavati dva svjetska jezika, dok se od kuhara često traži i 60 mjeseci iskustva, kao i speci-jalna znanja ‘a la carte’.
Animatori se uglavnom uvoze iz inozemstva; najčešće su to osobe iz Rumunjske, Bugarske i zemalja bivšeg SSSR-a koje se mogu zadovoljiti niskim plaćama. U Hrvatskoj postoji mnogo kvalificiranih mladih osoba koje su završile Kineziološki fakultet i trenutačno su bez zaposlenja, a mogli bi vrlo kvalitetno obavljati taj posao.

- Sve to ugrožava našu borbu da povisimo cijenu rada u turizmu, koja je s obzirom na prosječne plaće i dalje vrlo niska. U hotelima postoje kolektivni ugovori prema kojima je poslodavac dužan zadovoljiti uvjete sezonaca, kao i radnika na neodređeno vrijeme, no njihova prava se redovito krše. Sezonci tako nezadovoljni odlaze kući i više se ne vraćaju. Organizirali smo nekoliko seminara u suradnji s Min-istarstvom turizma i web portala Moj posao i Posao.hr, na kojima sam redovito isticao da, budu li i dalje tražili način da izigraju sezonce, poslodavci nikada neće dobiti kvalitetu, a niti očekivanu zaradu. Na prvome mjestu se oduvijek nalazio odnos prema gostu, a nezadovoljni radnik ne može ispuniti ta-kav uvjet - smatra Eduard Andrić.

Među najtraženijim sezoncima su kuhari, no prilikom njihova zapošljavanja postoji nelojalna konkuren-cija. Njihovi prihodi su, naime, najčešće prijavljivani na tri do četiri tisuće kuna, a 'na ruke' dobivaju od osam do dvanaest tisuća. To je u svakom slučaju loša konkurencija poslodavcima koji pošteno pri-javljuju radnike. Sve veću opasnost našim sezoncima predstavlja i uvezena radna snaga iz istočnih zemalja, koja se u Hrvatskoj zadovoljava mnogo manjim primanjima. Prošle godine je u turističkom sektoru uvezeno oko 420 radnika koji su radili kao kuhari, animatori i pomoćna radna snaga u kuhinji.

- Smatramo da nema potrebe za uvozom radne snage kad postoje osobe koje traže zapolenje putem HZZ-a. Uz malu obuku i edukaciju u Hrvatskoj bi mogli raditi vrlo kvalitetni sezonski radnici, no stranim menadžerima je lakše uvesti radnu snagu nego educirati Hrvate. Postoje izuzeci kao što je tur-istička grupa Valamar, koja puno ulaže u edukaciju svojih kadrova, a jedan od reprezentativnih hotela koji imaju korektan odnos sa sezoncima je Babin Kuk u Dubrovniku - ističe Andrić. Ove je sezone u turističkim tvrtkama kojima upravlja Valamar zaposleno oko 2700 radnika, a kako bi gostu osigurali najbolju moguću uslugu, sezonski i stalni radnici prolaze različite oblike stručnog usavršavanja i edu-kacije tijekom godine.

- Intenzivno razdoblje obuke traje od veljače do svibnja, pri čemu se posebna pažnja posvećuje edu-kaciji višeg i srednjeg menadžmenta u području komunikacijskih i prodajnih vještina i rukovođenja, koji svoja znanja potom prenose na sve radnike u društvima - kaže Gordana Fabris, direktorica Sektora ljudskih resursa u Valamaru. 

Edukacija stalnih i sezonskih radnika
            Ove godine u pripremi i realizaciji brojnih stručnih edukacija Valamar je poseban naglasak stavio na zaposlenike hotelskih operacija u restoranu, kuhinji i na recepciji, koji su po prilagođenim programima pohađali tečajeve stranih jezika, tečajeve za aranžiranje i ukrašavanje jela i interijera, obuku s područja kulinarstva, implementacije HACCP-a, informatičke tečajeve te različite stručne seminare u organizaciji Hrvatske udruge hotelijera.

- Vrlo je važno educirati stalne, ali i sezonske radnike. Ponekad nam sezonski radnici dolaze i iz drugih krajeva Hrvatske, tako da je usklađivanje njihovog znanja i iskustva s našim prijeko pot-rebno. Sezonske radnike nastojimo što više uključivati u edukativne procese, a i oni se vrlo rado odazivaju - kaže Sonja Ogresta, voditeljica ljudskih resursa u porečkoj Rivieri holding.
Najveća dubrovačka hotelska kuća Dubrovnik-Babin kuk počela je s realizacijom projekta stipendiranja učenika dubrovačke Turističke i ugostiteljske škole, a ove godine Dubrovnik-Babin kuk stipendira 17 učenika (10 kuhara, šest konobara i jednog hotelsko-turističkog komercijalista), koji su započeli prak-tičnu nastavu u ožujku ove godine.

Prema ugovoru o stipendiranju, učenici su obvezni tijekom ško-lovanja obavljati praktičnu nastavu u Dubrovnik-Babinom kuku, s kojim po završetku školovanja pot-pisuju ugovor o radu. Godišnje se u svim odjelima hotelskih operacija u Babinom Kuku (recepcija, do-maćinstvo, restoran, kuhinja, održavanje) zapošljava oko dvije stotine sezonaca, od kojih se više od osamdeset posto svake godine vraća u kompaniju, a radnici se najčešće traže putem Zavoda za zapošljavanje iz Dubrovnika.

- Domaći vlasnici i menadžeri daleko su bolji i manje su spremni na taj način izigrati zakone. Svjesni su i akcije Borba protiv rada na crno i znaju da bi im takav način poslovanja donio loš ugled i slabije poslovanje - smatra Andrić te ističe i velik problem stranih jezika na kojima su hrvatski radnici primo-rani raditi:

- To se najbolje prije nekog vremena moglo primijetiti u hotelu Borik, koji pripada Falkensteiner grupi gdje su strani menadžeri komunikaciju sa svojim podređenima sveli na svoj ili na engleski jezik. U borbi protiv takvog ophođenja s radnicima dobili smo podršku ministra turizma Božidara Kalmete i Sabora, koji su se složili da je naš službeni jezik hrvatski i da ga strani menadžeri, ako ga ne znaju, trebaju naučiti ili platiti prevoditelja. No, i dalje se takve situacije u hotelima događaju. Slično je bilo i s hotelima Sunčanog Hvara, no s predsjednikom Uprave Draganom Lazukićem riješili smo te probleme.

Najviše sezonaca traže turističke tvrtke Sunčani Hvar, Regent Hotel iz Zagreba, Grand Hotel Lav u Splitu te agencije adriatica.net i Generalturist.

Lokalno stanovništvo više ne želi raditi
            U hotelima pod stranim vlasnicima sve su češće i jelovnici pisani na stranim jezicima, a nije rijetkost da su hrvatska autohtona jela poput dalmatinske pašticade iz njih izbačena i zamijenjena nacionalnim jelima zemalja iz kojih dolaze i priželjkuju strani gosti. Na stranim jezicima raspisuju se i natječaji za posao i pišu obavijesti na zidnim panoima hotela.

- Tražili smo u tom pitanju pomoć Vlade, no menadžer na sve to ima pravo, on ima svoj biznis pri-javljen na Trgovačkom sudu i u tom smislu može raditi što hoće. No, valja zamisliti da na isti način hrvatski menadžer radi u Njemačkoj i sve podredi hrvatskom jeziku i njegovoj baštini. U roku od 24 sata više ne bi bio na istoj poziciji - ističe Andrić, dodajući da trenutačno u Hrvatskoj ne postoje sank-cije koje bi strane menadžere dovele u poziciju da poštuju naš jezik i kulturu.

Uskoro bi se unutar Sindikata trebala otvoriti i telefonska linija putem koje bi se poslodavci mogli in-formirati o sezonskim i stalnim radnicima, a sljedeće godine će radnici imali priliku saznati sve o poslo-davcu. - Trenutačno razgovaramo s poslodavcima koji su spremni sezoncima ponuditi korektne Ugo-vore na određeno vrijeme, a zauzvrat im pomažemo u pronalaženju stručnih kadrova. No oni također moraju znati da će u te kadrove i dalje trebati ulagati - zaključuje Andrić.
Jednako razmišlja i Zdenko Mičić, koji se ne slaže s tim da u Hrvatskoj nema kvalitetnih radnih kadrova u turizmu:
- Često se traže polovična rješenja, pa se na pozicije šefa sala i kuhinja dovode stranci koji su plaćeni deset do petnaest puta više od Hrvata. S druge strane, turistički sektor je najlošije plaćen pa na nekim mjestima novi naraštaji lokalnog stanovništva više ne žele raditi i ta se mjesta također otvaraju za strance. Hrvatskoj će se desiti isto što se događa i u hotelima u inozemstvu. Poslove poput sobarica i spremačica obavljat će imigranti, kao što su u bivšoj Jugoslaviji te poslove obavljali radnici iz BiH i Kosova - smatra Mičić.

Državni tajnik je najavio da će uskoro u suradnji sa Sindikatom turizma i ugostiteljstva izraditi Studiju o standardu rada u sektoru turizma i ugostiteljstva koja bi trebala pokazati koliko radnici mogu efi-kasno raditi u postojećim uvjetima, a u okviru pristojnog radnog vremena. Upravo je radno vrijeme jedan od glavnih razloga zbog kojih sezonci bježe sa sezonskih poslova, a rijetko koji se vraćaju.

Za sada, naime, u ugostiteljskim školama uopće nema zainteresiranih za sezonski rad, škole su loše opremljene i mala je mogućnost pohađanja kvalitetne praktične nastave.
Sindikat turizma je s bivšom ministricom turizma Pave Župan-Rusković dogovarao da se u sklopu Za-kona o radu uvedu i Ugovori o stalnim sezonskim poslovima kakvi se potpisuju u Španjolskoj, no od te realizacije za sada nema ništa. Prema tim ugovorima poslodavac šest mjeseci plaća radnika, obvezuje se da će ga iduće godine zaposliti i dok je radnik kod kuće plaća mu mirovinsko osiguranje.

Zapošljavanje putem interneta
            Web portal Posao.hr je u sklopu akcije 'Zapošljavanje u turizmu' ponudio besplatno pretraživanje baze životopisa u djelatnosti turizam i ugostiteljstvo kako bi posloprimci koji žele raditi u turizmu bili još dostupniji poslodavcima, kao i popuste na oglašavanje radnih mjesta. Tijekom trajanja akcije oglašena su 392 slobodna radna mjesta i zaposleno je 350 osoba. Poslodavci traže zaposlenike iz cijele Hrvat-ske, pa se posao tijekom turističke sezone može vrlo lako pronaći.

Mnogi posloprimci zainteresirani su za sezonske poslove u turizmu zato što smatraju da im je to jedina prilika za rad ili zato što će uspjeti spojiti rad i odlazak na more. Broj životopisa odnosno osoba zainteresiranih za rad u turizmu iznosi 7331, što čini 28% od ukupnog broja životopisa na internetskom portalu www.posao.hr. Poslodavci najčešće traže zaposlenike putem interneta, lokalnih ureda HZZ-a, putem poznanstava, a najveće šanse imaju sezonci koji su prijašnjih godina radili u njihovim objektima.

Velik broj zaposlenika ok-renuo se internetu jer takav način potrage za zaposlenicima garantira brzinu i jednostavnost te poslo-davac automatski dobiva zaposlenika koji je informatièki pismen i zna barem jedan strani jezik, što je za neka zanimanja u turizmu i više nego potrebno. Često poslodavci zapošljavaju i lokalno stanov-ništvo, jer su upravo ti zaposlenici najjeftiniji budući da nema troškova smještaja, hrane i prijevoza.