Ukrajinski oligarsi izgubili imovinu u vrijednosti državnog proračuna

Oligarsi smatraju da spasonosnim MMF-ovim kreditom od 16,5 milijardi dolara treba potaknuti domaće građevinarstvo i metalurgiju premda se procjenjuje da ta svota neće biti ni izdaleka dovoljna za svladavanje sadašnje krize u Ukrajini

Piše: Branko Vlahović

Ukrajinski milijarderi, vlasnici najvećih kompanija, u posljednja su dva mjeseca u praksi shvatili zašto profesori uče biznismene početnike da se sva jaja ne stavljaju u istu košaru. U velikoj financijskoj, ali i široj ekonomsko-političkoj krizi u kojoj se nalazi Ukrajina, tamošnji su oligarsi izgubili otprilike 130 milijardi hrivnji ili 21 milijardu dolara, što je vrijednost cijelog državnog proračuna. Samo su u posljednjem tjednu izgubili više od 20 posto vrijednosti imovine svojih metalurških kombinata. Predviđa se da će do kraja godine gubitak biti i 90 posto njihove vrijednosti.

Koliko je duboka i snažna kriza u Ukrajini, dokaz je što su tamošnji metalurzi morali radikalno smanjiti proizvodnju zbog pada potražnje njihovih proizvoda u Europi. Velika je vjerojatnost da će tisuće radnika do kraja godine ostati bez posla, a ako se kriza nastavi, u Ukrajini će se pojaviti vojska nezaposlenih koja može iskaliti bijes na državne čelnike koji su se posljednjih mjeseci međusobno nadmudrivali. U ratu predsjednika Viktora Juščenka i premijerke Julije
Timošenko izgubljeno je dragocjeno vrijeme za traženje izlaza iz krize.

Bez obzira na to hoće li se do kraja ove godine održati parlamentarni izbori, ekonomisti, ali i vlasnici velikih kompanija, očekuju da će najgore posljedice krize nastupiti tek 2009. Prognoze su da će se ukrajinski izvoz u Evropu smanjiti 40 posto, što će automatski izazvati recesiju. U dramatičnoj su situaciji ne samo metalci i rudari nego i ukrajinski građevinari, koji su na granici kolapsa, a očekuje se i osjetni pad ukrajinske valute u odnosu na dolar. 

Paket antikriznih zakona

Prošli je tjedan ukrajinski parlament prihvatio paket antikriznih zakona koje je predložio predsjednik Viktor Juščenko. Očekuje se da će Međunarodni monetarni fond Ukrajini dati stabilizacijski kredit od 16,5 milijardi dolara. U Kijevu kažu da je riječ o povoljnom kreditu na 15 godina s četiri posto kamata uz pomoć kojega će Ukrajina stvoriti svoj stabilizacijski fond i poduprijeti bankarski sustav. Država će jamčiti i uloge građana u ukrajinskim bankama, a carine
na uvoznu robu povećat će se 20 posto.

Većinu deviznog priljeva Ukrajina je ostvarivala od prodaje metala i kemijske industrije, pa je manji izvoz itekako utjecao na proračun u kojem se nazire velika rupa. Primjerice, Iljiči, mariupoljskom metalurškom kombinatu, od početka godine do sada vrijednost dionica na burzi pala je čak 82 posto. Cijena metala koji proizvodi taj golemi kombinat na svjetskom je tržištu pala 50 posto, što je automatski utjecalo i na cijenu dionica. Glavni direktor metalurškog kombinata u Mariupolju Vladimir Bojko kaže da taj div sada posluje s gubitkom, koji se samo za listopad procjenjuje na 41 milijun dolara. Bojko tvrdi da u ovom trenutku ne vidi izlaz za metalurge u Ukrajini jer je situacija loša u svim metalurškim kombinatima u toj zemlji - u Krivom Rogu, Zaporožju, Donjecku u
Alčevsku i Makejevki. Stotine tisuća ljudi moglo bi se naći na ulici, upozorava taj ugledni direktor i dugogodišnji član ukrajinskog parlamenta. Koliko je u pravu, govore i podaci da je kombinat u Mariupolju obustavio proizvodnju potkraj listopada, da je velika željezara Dnjepropetrovskstal zaustavila pet od ukupno osam svojih peći, a metalurške kompanije Azovstal i Donjecki radikalno su smanjile proizvodnju. 

Milijarde izgubljene u nekoliko dana

Najveće gubitke ima Rinat Ahmatov, kojeg je prije nekoliko mjeseci Forbes prolasio najbogatijim čovjekom Istočne Europe procijenivši njegovu imovinu na 31,1 milijardu dolara. Njegova najvažnija imovina Azovstal za sedam je dana izgubio 30-ak posto vrijednosti, a od početka krize do sada čak 87 posto. Ekonomski stručnjaci tvrde da se imovina najbogatijeg ukrajinskoga građanina na burzi od siječnja do listopada istopila čak 70 posto. Njegovo bogatstvo,
navodno, sada vrijedi 'samo' 11 milijardi dolara.

Holding Industrijski savez Donbasa izgubio je 4,8 milijardi dolara. Vlasnik trećine njegovih dionica, sada već bivši milijarder Sergej Taruta, još je u šoku. Do krize se smatralo da Taruta posjeduje imovinu vrijednu 2,37 milijardi dolara, a sada ima tek koji milijunčić. Najviše su pale dionice Alčajevskoga metalnog zavoda, 92 posto, i Djeržinskog zavoda, 76 posto. Industrijski savez Dombasa zamrznuo je sve investicije, a prisiljen je i smanjiti broj radnika.

Poslovni nokaut doživio je najmlađi ukrajinski milijarder, 34-godišnji Konstantin Ževago, čije se bogatstvo do krize procjenjivalo na 5,2 milijarde dolara. Morao je predati svoje udjele u Bugarskoj i Kanadi, a početkom listopada i 21 posto dionica svoje kompanije Ferrexpo, koje je dao kao zalog za kredit u banci JP Morgan Chase. Zbog toga se njegov udjel u kompaniji smanjio na 51 posto, a Ferrexpo je izgubio na vrijednosti više od deset puta, s 5,5 milijardi
spao je na 463 milijuna dolara. 

Pametni prodali na vrijeme

Donedavni milijarder Konstantin Ževago, inače član ukrajinskog parlamenta iz Bloka Julije Timošenko, a u svijetu biznisa poznatiji kao vlasnik Poltavskog rudnika, već je dao nalog da se smanji proizvodnja željezne rude jer se do kraja godine očekuje 10-postotni pad prodaje. Početkom godine vrijednost Ževagove kompanije procjenjivala se na 3,8 milijardi dolara, a sada je pala na 900 milijuna dolara.

Zahvaljujući sreći ili intuiciji, od poznatih milijardera najmanje su stradali oni koji su na vrijeme prodali neke svoje dionice. Jedan od njih je i zet bivšeg predsjednika Leonida Kučme, milijarder Viktor Pinčuk, čije se bogatstvo do krize procjenjivalo na 8,76 milijardi dolara. On je prodao Ukrsotsbanku i udjele u Dnjeprospetstalu, koji proizvodi specijalni čelik, pa je zato izgubio 'samo' 2,1 milijardu dolara. Igor Kolomojski, čije se bogatstvo do krize procjenjivalo na
6,55 milijardi dolara, na vrijeme je prodao šest tvornica rudarsko-metaluškoga kompleksa, pa je zato izgubio samo 789 milijuna dolara.

Govoreći na nedavno održanom ekonomskom forumu u Donjecku, Rinat Ahmetov istaknuo je da rukovodstvo države mora povući dva poteza da bi spasilo svoje gospodarstvo: poduprijeti svoje banke i potaknuti rast unutarnjeg tržišta, prije svega strojogradnju i građevinarstvo, u kojima se upotrebljava mnogo metala.

Međutim, veliko je pitanje hoće li država uspjeti osigurati dovoljno kredita, koji bi bili ta potrebna svježa krv za bankarski sustav, koji je također u velikoj krizi. Mnogi smatraju da je obećani MMF-ov kredit premala suma za svladavanje sadašnje ekonomske krize u toj velikoj zemlji.