Ukupni inozemni dug na kraju studenog 31,92 milijarde eura

Prema podacima HNB-a bruto inozemni dug na kraju studenoga 2007. godine iznosio je 31,92 milijardi eura. Tijekom toga mjeseca inozemni dug povećan je za oko 357 milijuna eura, a mjesečni porast u najznačajnijoj mjeri generirale su banke i ostali domaći sektori odnosno poduzeća

 U usporedbi s krajem studenog 2006. godine povećanje vanjskog zaduženja iznosilo je 3,39 milijardi eura.Istovremeno, relativan rast iznosio je 11,9% što predstavlja najsporiji godišnji rast od srpnja 2007. Također, ukoliko promatramo prosječni godišnji rast vanjskog zaduženja u prvih jedanaest mjeseci prošle godine (12,7%) vidimo je da je on blago niži u usporedbi s istim razdobljem 2006. (14%). Blagom usporavanju rasta zaduživanja u inozemstvu pridonijele su i restriktivne mjere središnje banke.

Trenutni udio ukupnog inozemnog duga u procijenjenom BDP-a za prošlu godinu iznosi oko 86%, a sličan udio analitičari RBA očekuju i na samom kraju 2007. Najznačajniji udio u ukupnom inozemnom dugu RH ima sektor poduzeća koji u ukupnom vanjskom zaduženju sudjeluje s preko 40%. Tijekom studenog zabilježen je rast inozemnog duga promatranog sektora od 152 milijuna eura na 12,8 milijardi eura. Na godišnjoj razini poduzeća su ostvarila najsnažnije povećanje vanjskog duga od 3,45 milijardi eura odnosno od skoro 37%.

Istovremeno, banke su u ukupnom dugu sudjelovale s 27,6% i njihov dug je iznosio 8,81 milijardu eura. Tijekom studenog banke su povećale svoje vanjsko zaduženje za 167 milijuna eura, a pritisci na rast inozemnog duga promatranog sektora u zadnjem tromjesečju bili su vidljivi i tijekom prijašnjih godina. Međutim, na godišnjoj razini banke su smanjile svoje zaduženje u inozemstvu za 905 milijuna eura odnosno za 9,3%.

Dug države tijekom istog mjeseca povećao se neznatno te je krajem studenog 2007. godine iznosio 6,57 milijardi eura. Na godišnjoj razini dug je zabilježio blago smanjenje od 78 milijuna eura odnosno od 1,2%. Promjene u strukturi inozemnog duga bile su očekivane s obzirom na restriktivne mjere HNB-a prema bankama te orijentaciji države na zaduživanje na domaćem tržištu kapitala. Istovremeno, u uvjetima restriktivnije monetarne politike poduzeća se sve više okreću alternativnim izvorima financiranja (IPO, izdavanje komercijalnih zapisa,..) te direktnim zaduživanjem u inozemstvu. (RBA)