Ulagači čekaju odluku o jamstvima Konzorcija za posao stoljeća

Osim povremene živosti, kapne li kakva poticajna vijest iz poslovnog sektora, na Zagrebačkoj se burzi trguje letargično jer zbog neizvjesne domaće gospodarske situacije ulagači nisu skloni riziku, a s oprezom se čeka i rasplet drame oko jamstva hrvatskog konzorcija za izgradnju ceste u Crnoj Gori.

Prošloga je tjedna Crobex indeks potonuo 2,09 posto, na 2.138 bodova, dok se Crobex10 spustio 1,92 posto, na 1.137 bodova.Redovni promet dionicama iznosio je mršavih 80,5 milijuna kuna, što je oko 44 milijuna manje nego tjedan dana prije."Trgovanje na domaćem tržištu je letargično i očito je da ulagači nisu skloni preuzimanju rizika. Osim neizvjesne domaće gospodarske situacije, među ulagače se uvukao i nemir zbog situacije u Grčkoj. Povremeno tek vijesti iz poslovnog sektora pokrenu življu trgovinu određenim dionicama", kaže Dalibor Balgač, analitičar odjela Ekonomskih istraživanja Hypo Alpe Adria banke.I na svjetskim je burzama prošloga tjedna vladala nesigurnost jer makroekonomski podaci ukazuju na anemičan oporavak najvećih globalnih gospodarstava, a ulagače još uvijek zabrinjava i grčka dužnička kriza.

Na Wall Streetu je prošloga tjedna Dow Jones indeks pao 0,7 posto, dok je S&P 500 oslabio 0,4, a Nasdaq indeks 0,3 posto.I na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna pale. Londonski FTSE indeks oslabio je mršavih 0,1 posto, no frankfurtski DAX potonuo je 2,2, a pariški CAC pao 1,6 posto."Svijet je sada u fazi neuravnoteženog, ali vidljivog gospodarskog oporavka. Protekloga tjedna svjedočili smo stagnaciji pokazatelja optimističnosti u Europi, te lošijim od očekivanjima podacima o trajnim narudžbama u američkoj industriji i nezaposlenosti. Ti podaci dijelom su zamaskirali tranziciju iz oporavka impliciranog fiskalnim i monetarnim poticajima u oporavak pokretan potražnjom, koji se polagano nazire u razvijenim gospodarstvima.

Vjerojatno i dalje ulagači neće imati jasne makroekonomske smjernice, što je i uobičajeno nakon ovakve duboke financijske krize", ocjenjuje Balgač.Na domaćem je tržištu prošloga tjedna u fokusu bila drama o jamstvima domaćeg građevinskog konzorcija za projekt gradnje autoceste u Crnoj Gori, a ugodno je ulagače iznenadila i objava izdašne dividende Ericssona Nikole Tesle od 120 kuna, te najava austrijskog Duropacka da će podnijeti ponudu za preuzimanje Belišća.Najviše se, po običaju, trgovalo dionicom T-HT-a, kojom je ostvareno 19,5 milijuna kuna. Cijena joj je blago oslabila, za 0,81 posto, na 305,9 kuna.Slijedi dionica IGH, s prometom od 13,4 milijuna kuna, i padom cijene za 8,2 posto, na 2.930 kuna.

Posljednja vijest vezana uz domaći građevinski konzorcij za izgradnju autoceste u Crnoj Gori, koji čine Konstruktor, IGH i Tehnika, jest da će se tamošnja Komisija za provođenje natječajnog postupka i pregovaranja sastati u utorak 2. ožujka, kada bi trebala donijeti odluku o jamstvima tog konzorcija.U međuvremenu, Hanfa je pokrenula nadzor nad trgovanjem dionicama IGH i Tehnike te istražuje je li bilo manipulacija cjenovno osjetljivim informacijama na tržište kapitala, s obzirom da su se ranija očitovanja tih tvrtki Zagrebačkoj burzi o dostavljenim jamstvima pokazala nepouzdanim.Dionicom Tehnike prošloga je tjedna ostvareno 3,3 milijuna kuna prometa, a cijena joj je potonula 4 posto, na 1.776 kuna.U nešto većem fokusu bila je i dionica Ericssona Nikole Tesle, kojoj je cijena ojačala 0,7 posto, na 1.441 kunu, uz promet od 3,9 milijuna kuna.Ta kompanija izvijestila je u četvrtak o neto dobiti za prošlu godinu od 128,4 milijuna kuna, što je 37 posto manje u odnosu na 2008. godinu. Ukupni prihod dosegnuo je 1,4 milijarde kuna, što je za 21,5 posto manje u odnosu na isto razdoblje godinu prije. No, ulagačima je 'zapela' za oko predložena dividenda u ukupnom iznosu od 120 kuna, što je 50 kuna više od one isplaćene za 2008. godinu.

Pozornost ulagača privukla je i dionica Belišća, nakon najave austrijskog Duropacka da će objaviti ponudu za preuzimanje te kompanije. Cijena joj je skočila 13,9 posto, na 523,9 kuna, uz promet od 3,18 milijuna kuna.A zbog izuzetno niske likvidnosti, prošloga tjedna nije imao odjeka ni bolji od očekivanja podatak o padu BDP-a u zadnjem lanjskom tromjesečju.Državni zavod za statistiku objavio je u petak da je, prema prvoj procjeni, BDP u četvrtom tromjesečju 2009. godine pao za 4,4 posto u odnosu na isti kvartal godinu dana prije.To je manji pad od očekivanja, jer je devet makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivalo da je, u prosjeku, pad gospodarstva u tom tromjesečju iznosio 5,3 posto."Na domaćem tržištu i dalje neće biti jasnih smjernica, pa će ono biti pod utjecajem kretanja na svjetskim burzama. Vjerojatan je nastavak niske likvidnosti, a posljedično i stagnacija indeksa", zaključuje Balgač.

Od makroekonomskih pokazatelja, idućega se tjedna očekuje objava izvješća o industrijskoj proizvodnji u siječnju.Šest makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, očekuje u prosjeku pad industrijske proizvodnje u prvom ovogodišnjem mjesecu za 1,5 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, što bi predstavljalo ublažavanje pada, s obzirom da je mjesec dana prije proizvodnja oslabila za 5,8 posto.Moguć je čak i blagi rast proizvodnje na godišnjoj razini, smatra nekoliko makroekonomista, jer je u prvom mjesecu 2009. godine proizvodnja potonula više od 14 posto, pa bi, zbog niske baze, proizvodnja u siječnju ove godine, nakon 15 mjeseci neprestanog poniranja, mogla zabilježiti rast.(H)