Ulaskom u EU Hrvatska se može okoristiti sa 1,1 milijardu eura

Na okruglom stolu u organizaciji Chevening Alumni Hrvatska (udruge stipendista britanske vlade u RH), javnosti je omogućen još jedan u nizu, posljednjih tjedana popularnih, uvida u mogućnosti korištenja Strukturnih i Kohezijskog fonda Europske Unije, koji će Hrvatskoj biti dostupni ulaskom u Uniju.

Ivana Maletić, državna tajnica u Ministarstvu financija, objasnila je kako su se pretpristupni fondovi s približavanjem Uniji povećavali upravo kako bi državu korisnicu pripremili za znatno veće iznose koji je očekuju članstvom. Prema njoj, Hrvatska je dosad iskoristila oko 90 posto svih pretpristupnih fondova, napomenuvši i kako će godišnji iznos ulaskom narasti na 1,1 milijardu eura naspram trenutnih 150 milijuna iz programa IPA. Upozorila je na često pogrešnu sliku u medijima o slaboj iskorištenosti dosad dostupnih sredstava, objašnjavajući to dugotrajnošću procesa ugovaranja i povlačenja sredstava što nerijetko daje pogrešnu sliku o uspješnosti korištenja novaca.

Ciljevi su Strukturnog fonda, pojasnila je Nataša Mikuš Žigman, zamjenica državnog tajnika u Središnjem državnom uredu za razvojnu strategiju i koordinaciju europskih fondova, konvergencija, dizanje regionalne konkurentnosti i zapošljavanja te prekogranična suradnja, dodajući kako će Hrvatska vjerojatno plaćati oko 600 milijuna eura godišnje članarine. Ipak, put do izdašnih europskih novaca neće biti lak i potrebno je još poduzeti niz prilagodbi i priprema prije nego se Hrvatska može ozbiljno okoristiti alociranim novcima, koji bi u periodu 2012. i 2013. trebali iznositi oko 1,1 milijardu eura, da bi od 2014. taj iznos narastao i do 1,6 milijardi. Zbog toga, veleposlanik Ujedinjenog Kraljevstva, David Blunt, savjetovao je Hrvatskoj da blisko surađuje s nadležnim tijelima u Bruxellesu kako bi se izbjeglo predlaganje projekata koji će propasti, investira u podizanje vještina i kompetencija službenika koji će biti odgovorni za predlaganje i ugovaranje projekata, iskorijeni korupciju te dovrši reformu javne uprave, zaključujući kako je povlačenje ovolikih iznosa velika prilika koju valja iskoristiti.

Popularni dojam o nesposobnoj državi koja nije u stanju iskoristiti alocirane novce raspršio je Siniša Širac, zamjenik generalnog direktor Hrvatskih voda, svojim izlaganjem u kojem je pokazao što je ta državna tvrtka, neprofitna i neproračunska, dosad učinila i što namjerava dalje raditi. Hrvatske vode prošle su dalek put kroz sve skraćenice pretpristupnog procesa, PHARE, CARDS, ISPA i sada IPA-u, a za veliku igru, odnosno Strukturne fondove, već sada pripremaju cijeli niz projekata, u vrijednosti 896 milijuna eura kako bi pokušali izvući oko 430 milijuna eura koliko će iznositi ukupni projektni potencijal. (Vanja Figenwald)