Ulaskom u EU poduzetnicima oko milijardu eura godišnje
U zagrebačkom hotelu International održan je okrugli stol pod nazivom „Promjene u poslovanju malog i srednjeg poduzetništva prilikom ulaska u Europsku uniju“.
Skup je namijenjen poduzetnicima s područja Zagrebačke županije s ciljem upoznavanja s promjenama u poslovanju koje ih očekuju prilikom ulaska Hrvatske u EU. Okrugli stol predvodili su župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić, državni tajnik za europske integracije u MVPEI Andrej Plenković, predsjednica Vijeća Agencije za tržišno natjecanje i članica Pregovaračke skupine zadužena za poglavlja pregovora Poduzetništvo i industrijska politika Olgica Spevec, voditeljica Odsjeka u Upravi za malo gospodarstvo te predstavnik Porezne uprave Ministarstva financija Suzana Vračević te Krunoslav Pilko iz Upravnog djela za gospodarstvo Zagrebačke županije. – Zagrebačkoj županiji izuzetno je bitno očuvanje zaposlenosti i stvaranje novih radnih mjesta, pri čemu su trenutno najbitniji pretpristupni fondovi Europske unije. No, Europska unija nije institucija koja donira sredstva ukoliko se ne obave pripreme odnosno projektna dokumentacija – otvorio je skup Stjepan Kožić.
- Ministarstvo je intenziviralo edukaciju i suradnju s poduzetnicima, kako bi se riješile njihove poteškoće i predrasude vezane uz ulazak u Europsku uniju – naglasio je Andrej Plenković, napominjući da je Zagrebačka županija 17. u kojoj se održava skup ove tematike. Nadalje, Plenković je istaknuo da je najveća prepreka ulasku u EU zatvaranje 23. poglavlja te da će tehnički pristupni proces biti okončan 2011. za vrijeme mađarskog predsjedanja. Također, naveo je da bi, prema rezultatima istraživanja MVPEI-a iz listopada, 70 posto birača izašlo na referendum, od čega bi 62 posto glasalo za ulazak u Europsku uniju.
- Hrvatska će pristupanjem u EU ući na tržište čija su snaga i apsorpcijska moć 160 puta veće nego sadašnje hrvatsko tržište, što je istovremeno i izazov, ali i opasnost zbog brojnije konkurencije – rekla je Olgica Spevec, dodajući da je Europska unija jedna od najvećih primatelja stranih investicija, što bi hrvatski poduzetnici trebali prepoznati kao svoju veliku šansu. Također, naglasila je da, usprkos udjelu od 99,8 posto malog i srednjeg poduzetništva, samo je 25 posto spremno izaći iz okvira svoje države i plasirati proizvode internacionalno. Kako bi osnažila mjere usmjerene na ekspanziju malog i srednjeg poduzetništva, EU je 2008. donijela „Small Business Act“, cjeloviti pristup gospodarskoj politici koja podupire poduzetništvo i čijih bi se smjernica trebala pridržavati i Hrvatska.
Spevec je istaknula da su promjene koje donosi članstvo u EU nestanak preostalih carinskih i necarinskih prepreka, smanjenje prekograničnih troškova poslovanja, povećanje konkurencije te sloboda pristupa tržištu ostalih članica EU i država s kojima je Europska unija sklopila trgovinske ugovore. Također, jedna od novina bit će i promjena Propisa o kašnjenju u plaćanju, kojom Europski parlament zateznim kamatama i sankcijama ograničava rok plaćanja na 30 dana. – Članstvo u EU dati će novi značaj pristupu EU fondovima, čija su sredstva dosad bila namijenjena uglavnom državnim institucijama. Naime, hrvatski poduzetnici imati će na raspolaganju oko milijardu eura godišnje za svoje projekte – dodala je Spevec.
Suzana Vračević iz Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva predstavila je Operativni program za regionalnu konkurentnost koji će stupiti na snagu pri ulasku Hrvatske u Europsku uniju. Opći cilj programa je postizanje veće konkurentnosti i uravnoteženosti regionalnog razvoja, dok su prioritetne osi jačanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, jačanje razvojnog potencijala hrvatskih regija te tehnička pomoć. - Kako sada stvari stoje, shema bespovratnih sredstava funkcionirati će tako da će pojedinačni iznosi po projektu iznositi od 100.000 do 1.5 milijuna eura, uz napomenu da će 50 posto projekata poduzetnici financirati sami, dok će program trajati dvije godine – istaknula je.
Za kraj, Krunoslav Pilko je izrazio svoje nezadovoljstvo činjenicom da u Hrvatskoj poduzetnički klasteri ne mogu zaživjeti, iako Europa prepoznaje isključivo takav način poticanja. Naglasio je nedostatak povratnih inormacija od malih i srednjih poduzetnika o potrebnim sredstvima, te pozvao na kooperaciju pri iskorištavanju sredstava iz predpristupnih i pristupnih kohezijskih fondova Europske unije. U svrhu suradnje i informiranosti, nazočnima je predstavljen EU Bilten, projekt Zagrebačke županije. -Danas vlada onaj tko ima informacije, zaključio je Pilko. (K. D., P. D.)