Ulazak u EU snizit će cijene organske hrane

Zdravlje je počelo zaokupljati ljude kao i hrana koja se konzumira. Mnogi ipak samo prolaze pokraj polica punih organskih proizvoda jer su 30-ak posto skuplji od konvencionalnih. No i to će se promijeniti.

piše Jasmina Trstenjak

Organska je hrana u svijetu čije trendove vjerno pratimo odavno postala dio svakodnevne prehrane, no vječno kaskanje Hrvatske za Europom i ostatkom svijeta nije nikakva novost. Ipak, primjetan je lagan rast, a upravo je krizno vrijeme zaslužno za taj zanimljivi trend. Prioriteti su se počeli mijenjati, zdravlje je počelo okupirati misli kao i hrana koja se konzumira. Interes za organske, biološke, odnosno ekološke proizvode raste.  Rast je spor, ali je ipak rast, optimistično bi zaključili oni koji su upoznati s prednostima organske prehrane. Unatoč tomu što većina još uvijek bira proizvode na kojima će uštedjeti, drugi ulažu u kupnju organske hranu. Zdravlje nema cijenu, ističu, iako je cijena jedan od razloga prolaska pokraj polica punih gurmanskih delikatesa. Naime, organski su proizvodi 30-ak posto skuplji od konvencionalnih.

Ovisni o prirodi
- U Hrvatskoj je ta razlika još veća zato što je PDV na hranu veći nego u drugim zemljama i zato što smo donedavno imali nevjerojatne namete na uvoz ekoloških proizvoda. Država je uzimala čak šest posto od fakturne cijene na svaki ekološki proizvod koji je uvezen. Srećom, to je ukinuto jer se moramo prilagoditi zakonima EU - objašnjava Jadranka Boban Pejić, direktorica Biovege, uvoznika i distributera organskih proizvoda. Ekološka namirnica zahtijeva više fizičkog rada, nastavlja, više ljudi i dulji rad pa su veći troškovi uzgoja.  Cijenu povisuju i veći troškovi skladištenja i transporta zato što ekološki standardi ne dopuštaju da se ti proizvodi transportiraju u istim kontejnerima, vagonima i kamionima u kojima je transportiran konvencionalni proizvod. Na nju utječe i veća potražnja od proizvodnje, što po zakonu tržišta cijenu uvijek čini višom. Za razliku od konvencionalnih proizvoda cijene se često mijenjaju jer proizvodnja ovisi o klimatskim uvjetima. Direktorica Biovege kao primjer navodi cijenu organskog praha vanilije, koja se u jednoj godini može udvostručiti u odnosu na prošlu pogodi li velike plantaže vanilije neka klimatska nepogoda.

Hrvatska pri dnu
Iako Hrvatska ima velik potencijal, još je pri dnu europske ljestvice po površinama na kojima se uzgaja organska hrana pa se većina žitarica, sjemenki, mahunarki i ostalih proizvoda uvozi. Biovega uvozi 65 posto proizvoda, a 35 posto proizvoda pronalazi na domaćem tržištu. Već godinama intenzivno surađuje s domaćim ekopoljoprivrednicima od kojih otkupljuje ekovoće i povrće, čime opskrbljuje trgovine bio&bio. Za uvozom svježih proizvoda poput voća i povrća više poseže tijekom zime i u rano proljeće kada u Hrvatskoj nema dovoljno kultura. Situacija je slična i s gotovim organskim proizvodima. Prerada ekoloških proizvoda zahtijeva stalnu opskrbu potrebnim repromaterijalom kojeg u Hrvatskoj nema.  - Proizvesti i najjednostavniji proizvod s ekološkim certifikatom vrlo je zahtjevan i skup proces, a veliki proizvođači hrane u Hrvatskoj nisu zainteresirani zbog male potražnje u usporedbi s konvencionalnom. Već dvije godine pokušavamo pronaći malu mljekaru koja će za naše potrebe proizvoditi mliječne proizvode, no, nažalost, ne uspijevamo - ističe Dominik Ćibarić, vlasnik supermarketa organskih proizvoda Garden, koji također većinu svježih proizvoda uzima u Hrvatskoj, a prerađene proizvode uvozi. Budući da je glavni trend u svijetu sniženje cijene ekoloških proizvoda, može se pretpostaviti  da će uskoro i u Hrvatskoj biti slična situacija. Ljubitelji organske prehrane uvjereni su da je čeka svjetla budućnost. - Povećanjem površina zasađenih ekološkim proizvodima i novim neškodljivim tehnologijama u proizvodnji smanjuje se cijena proizvoda, a to je dobitna kombinacija za proizvođače i potrošače. U Hrvatskoj će cijena ekoloških proizvoda ulaskom u EU pasti 20-ak posto pa će biti dostupniji širem sloju kupaca - zaključuje Ćibarić.