Umijeće preživljavanja recesije

Većina ljudi na strah i tjeskobu reagira tako da postane nesposobna racionalno djelovati. Čak je i slabije upućenima postalo jasno da su neki od najvažnijih alata za smanjenje učinaka krize u rukama psihologije i sociologije, a ne samo ekonomskih stručnjaka i političara.

Novi broj Lidera donosi novu kolumnu koju će pisati Ivica Grčar, dugogodišnji gospodarski novinar. On će na neki način biti glas javnosti za poduzetnike i ostale građane koji se budu našli u nevolji s obvezama nametnutim aktima državne uprave.Na kontakt Ivice Grčara (e-mail: [email protected] / tel. 01/6333-524 ) javljajte mu svoje probleme u postupcima žalbi ili u upravnim sporovima protiv rješenja o porezu, prirezu, doprinosima, rješenjima o izvlaštenju, rješenjima regulatornih agencija ili rješenjima  u upravnim postupcima raznih uknjižbi, osobito upisima vlasničkih prava itd.

Lanjsku smo godinu završili, a ovu počeli s krizom. Pitate se ima li se još što nova reći? Bojana Božanić istražila je kako prepoznati jesu li kupci, dobavljači ili partneri u problemima. Naime, odluka s kim surađivati danas može znatno utjecati na rezultate kompanije. Više je nego ikada važno ne samo sklopiti posao nego i primiti novac. Tvrtke sve više provjeravaju financijsku sposobnost poslovnih partnera kako bi smanjile rizik naplate potraživanja. Više u priči 'Poduzetnici slušaju glasine i unajmljuju privatne istražitelje'.

Tema tjedna ovaj puta obrađuje deset savjeta za preživljavanje krize. Nakon što su brojni zaposlenici trgovačkih centara, ali i ne samo oni, počeli dobivati otkaze, kad građevinski sektor i ne skriva da bilježi ozbiljan pad, turizam strepi od skorašnje ljetne sezone, cijene energenata dramatično rastu, a vjerojatno će i kamate na kredite za prezaduženo stanovništvo... svjetska recesija, donedavno ipak pomalo apstraktna većini Hrvata, postala je vrlo jasna i realna, bar kad je riječ o njezinim negativnim posljedicama. Otkako se nad cijeli svijet nadvio tamni oblak recesije, strah od budućnosti počeo se sve više uvlačiti u ljude. A upravo bi sada trebali biti najokretniji i najmarljiviji. U novom broju našeg poslovnog tjednika otkrijte kako to i postići.

Počela je odlučujuća bitka za opskrbljivanje hotela, restorana i kafića. Tri najjača igrača- Gastro Grupa, Agrokor i Atlantic -u kriznoj 2009. predviđaju dvoznamenkast rast. Više u priči Antonije Knežević: 'HoReCa kanal: Počela godina obračuna Agrokorovog Roto Dinamica i gastro Grupe'.

Samo za sportske dvorane Hrvatska je potrošila otprilike tri milijarde kuna. Koristi od rukometa vratit će se na kapaljku. Hrvatskoj će ostati medijska promocija i nove dvorane, ali i ta infrastruktura mogla bi u budućnosti biti veći trošak nego zarada. Više otkrijte u tekstu pod naslovom 'Rukomet: Hrvatsko gospodarstvo propušta 'zicer' za dobru zaradu'

Matilda Bačelić piše o novogodišnjoj seriji nesvrhovitih poteza iz Banskih dvora. Specifičnost aktualnih događaja neposluh je koji su proveli liječnici odbijanjem naplaćivanja propisanih participacija, a nastavili poduzetnici koji nisu htjeli smanjiti potrošnju plina. Vladu bi pred gotov čin moglo dovesti nezadovoljstvo građana i poduzetnika.

U rubrici Savjetnik Marija Zuber piše o primjeni osobnog identifikacijskog broja za poduzetnike. Kao porezni broj identifikacijska će se oznaka rabiti tek od 1. siječnja 2010. Od početka 2010. osobni će se identifikacijski broj upotrebljavati kao porezni broj i navoditi na izlaznim računima poduzetnika. Do tada se na izlaznim računima kao porezni broj navodi matični broj, koji je dodijelio Državni zavod za statistiku.

 U Poslovnim znanjima čitajte o Value base managementu ili upravljanju za stvaranje ekonomske vrijednosti. Menadžement i dioničare treba više zanimati novac i njegov budući tijek s obzirom na to da novac određuje dividende. Upravo je to koncept upravljanja usmjeren stvaranju ekonomsle vrijednosti, kažu znalci.

Ovotjedni feljton posvećen je ocu makroekonomije Johnu Maynardu Keynesu, koji je tvrdio da država skupom monetarnih i fiskalnih mjera može poticati potrošnju uz pomoć fiskalnog deficita da bi umrtvljenu ekonomiju brzo reanimirala, ali i tijekom sigurne plovidbe, kombiniranjem dviju papučica, potrošnje i investiranja, skraćivala negativne cikluse. Upravo te Keynesove misli, uz veće ili manje varijacije, ogledaju se u recentnim pokušajima riješenja krize američke, britanske, njemačke i drugih vlada. (G.J.)