Umirovljenici - najpouzdaniji segment potrošača

Istraživanja pokazuju da se želje i potrebe potrošača treće dobi u 90 posto slučajeva poklapaju sa željama i potrebama mlađih ljudi. Puno je predrasuda vezanih uza starije osobe, ali, srećom, i te se pogrešne percepcije pomalo mijenjaju.

U NOVOM BROJU POSLOVNOG TJEDNIKA LIDER OTIĐITE KORAK DALJE I DOZNAJTE PUNO VIŠE O AKTUALNIM GOSPODARSKIM PROBLEMIMA

Ministarstvu pravosuđa uvaljena je provedba mjere 'čišćenja tržišta od trajno nelikvidnih subjekata' iz programa Vlade za gospodarski oporavak. Dražen Bošnjaković, novi ministar pravosuđa, već je potvrdio provedbu te mjere izjavivši da je tekst izmjena stečajnog zakona već gotov i da ga samo treba uvrstiti u dnevni red sjednica Vlade. Predloženim izmjenama stečajnog zakona dorađena je odredba o provedbi tzv. sumarnih stečaja na osnovi koje se planira odjednom provesti postupak stečajne likvidacije 18 tisuća tvrtki bez zaposlenih koje duguju oko 11 milijardi kuna. Više u priči Ivice Grčara 'Likvidacija 18.000 tvrtki bez zaposlenih, pošteđeno još 10.000 sa zaposlenima'.

U izobilju loših vijesti rekordno inozemno zaduženje bez konkurencije se može izdvojiti kao najlošija. Kamate u rasponu od 6,5 do 6,7 posto nisu odraz povjerenja investitora u savršenost naših javnih financija, koliko god to ministar Ivan Šuker tvrdio. U ekonomskim je krugovima malo razumijevanja za novi dug. Tim više kada izračun pokazuje da u četiri godine treba vratiti čak17 milijardi eura. Više iz pera Gordane Gelenčer.

Trenutačni je Inin dug državi riješen, ali ukupni je financijski dug 10-ak milijardi kuna. Od tog iznosa Ina je dvije milijarde kuna dužna Molu, a ostatak bankama, izjavio je to Zoltán Áldott, predsjednik Uprave Ine, u ekskluzivnom intervjuu za poslovni tjednik Lider.

Recesija smanjuje kupovnu moć onih koji imaju manja primanja ili ostaju bez posla. Umirovljenici su zasad pošteđeni većih šokova pa postaju najpouzdaniji segment potrošača. Iako se treća dob sve više produljuje, gospodarstvo je još previše orijentirano na ciljnu skupinu od 15 do 49 godina. Više o novim trendovima u temi broja koju su napisale Tatjana Brebrić i Darija Tabulov-Truta.

Prema novim pravilima, od banaka se traži da odgode na tri do pet godina isplatu 40-60 posto bonusa, a najmanje pola bonusa namijenjenih za trenutačnu isplatu morat će isplatiti u obliku dionica ili drugih vrijednosnih papira. O bankarskim bonusima piše Vanja Figenwald u priči 'Zakonodavci EU srezali gotovinsku isplatu bonusa do 80 posto'.

Razvoj aplikacija za mobilne telefone jest, prije svega, posao s velikim potencijalom. Za jednog je developera potencijalno tržište cijeli svijet. Ne začuđuje stoga što u Hrvatskoj zasad ima 60-ak licenciranih developera aplikacija za razne operativne sustave. Jeste li znali da će pametni mobiteli uskoro biti prodavaniji od PC-ova?!

Turistički djelatnici ne očekuju ove godine znatniji porast gostiju iz drugih susjednih država, pa ni iz Srbije. Ondje se hrvatska kampanja o 1.244 jadranska otoka nespretno poklopila s brojem rezolucije UN-a o Kosovu. Tko će ovo ljeto spasiti hrvatski turizam, otkriva nam Željka Laslavić.

Budući da zakon vrlo neprecizno formulira odgovornost za rad državnih i javnih službenika, Ustavni je sud donio odluku da za moguće propuste u svom radu odgovaraju bez subjektivne odgvornosti. Dakle, odgovornost za tako učinjenu štetu objektivna je i plaća je država ili, drugim riječima, porezni obveznici. Više o odgovornosti države iz pera našeg savjetnika prof. dr. sc. Hrvoja Kačera u priči 'Državu se može tužiti za naknadu štete zbog prekasno pokrenutog stečaja'.

Iako s približavanjem ulaska Hrvatske u EU sve više tvrtki i institucija organizira seminare o fondovima EU, malo ih uistinu izrađuje i provodi projekte. Problem je i u tome što nema nikakva nadzora nad kvalitetom njihova rada. O čemu se zapravo radi otkriva nam Vanja Figenwald u rubrici Poslovna znanja.

Neslužbena je definicija među ekonomistima da recesija počinje kad vaš susjed ostane bez posla, a depresija kad i vi ostanete bez posla. Na tome svoje zloslutne prognoze temelji nobelovac Paul Krugman, koji uz još neke poznate ekonomiste tvrdi da aktualna recesija počinje opasno sličiti Velikoj depresiji iz 30-ih godina prošlog stoljeća. Naime, unatoč nekim dobrim pokazateljima nezaposlenost je tvrdokorna i raste. Više pročitajte u feljtonu. (G. J.)

NOVI LIDER SVOJIM ČITATELJIMA DARUJE DVA POSEBNA PRILOGA 'DRVNA INDUSTRIJA' I TKO JE TKO U FARMACEUTSKOJ INDUSTRIJI'