Umirovljenici već očekuju božićnice

Stupanjem na snagu Zakona o dodatku na mirovinu od 1. listopada, novi umirovljenici, tj. oni koji u mirovinu odlaze nakon 1999. godine, mogu s mirovinom za listopad očekivati i isplatu dodatka, a po očekivanjima Hrvatske stranke umirovljenika (HSU), umirovljenici bi i ove godine trebali od države dobiti božićnicu

Iako se iz Vlade nedavno čulo da je još prerano govoriti o isplati umirovljeničke božićnice, u HSU vjeruju kako nema razloga da umirovljenici i ove godine dobiju isti iznos kao i lani. "Očekujemo da je to gotova stvar, da će se božićnica isplatiti, a jasan odgovor iz Vlade očekujemo ovih dana", kaže predsjednik HSU-a Vladimir Jordan. Po prijedlogu HSU-a, božićnice bi trebalo ozakoniti kako bi njihova isplata bila sigurna svake godine, umjesto da ovisi o odluci Vlade.

Lani su najvišu božićnicu od 350 kuna dobili umirovljenici s mirovinom manjom od 500 kuna, 250 kuna oni s mirovinom od 500 do 1.000 kuna, 150 kuna oni s mirovinom od 1.000 do 2.000 kuna, a svi koji imaju mirovinu višu od 2.000 kuna dobili su božićnicu od 100 kuna. Bez obzira na visinu mirovine, božićnicu od 200 kuna lani su dobili korisnici koji u Hrvatskoj primaju mirovinu iz republika bivše SFRJ. Dodatak na mirovine novih umirovljenika koji se počinje isplaćivati u studenome, kreće se u rasponu od 4 do 27 posto, s tim da će povećanje od četiri posto dobiti oni koji su u mirovinu otišli 1999. i čije mirovine najmanje zaostaju, dok će najveće povećanje od 27 posto dobivati oni koji će odlaziti u mirovinu 2010. i nakon toga (za one koji primaju mirovinu samo iz prvog stupa). Povećanje mirovine za one koji su ove godine otišli u mirovinu iznosi 25,2 posto.

Dodatak će se izračunavati u određenom postotku za svaku godinu i to na cijeli iznos mirovine, isplaćivat će se istovremeno kad i mirovina, a na njega će se primjenjivati redovito usklađivanje dva puta godišnje - kako će osnovica biti viša tako će i dodatak rasti. Dodatak na mirovine usmjeren je prvenstveno na smanjenje razlika između samih novih umirovljenika, tako da bi primjenom zakona razlika između mirovina onih koji su otišli u mirovinu 1999. godine i onih umirovljenih 2006. bila dva posto. Prema procjeni umirovljeničkih udruga, dodatak na mirovinu neće dobiti između 50.000 i 60.000 umirovljenika s najnižim mirovinama. Riječ je većinom o nekadašnjim poljoprivrednicima koji su uplaćivali minimalne doprinose i kasnije dobili državnu najnižu mirovinu, kao svojevrsnu socijalnu zaštitu, te o tzv. razmjernim mirovinama, tj. onima koje su dijelom zarađene u Hrvatskoj, a dijelom u nekoj od republika bivše Jugoslavije.

Osim dodatka na mirovinu, od 1. siječnja na nove će se umirovljenike primijeniti izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju. Time će se invalidske mirovine povećati u prosjeku za 48 posto, uvodi se jedinstveni koeficijent najniže mirovine, te ublažava "penalizacija" prijevremene starosne mirovine. Izmjenama Zakona zadržava se institut trajnog umanjenja prijevremene starosne mirovine, ali smanjenje može biti maksimalno devet posto (trenutačno je to za pet godina čak 20,4 posto). Izjednačava se i koeficijent za najnižu mirovinu za sve godine staža na 0,825 (sada je to koeficijent do 30 godina staža, a nakon toga se prepolavlja). Koeficijenti za invalidsku mirovinu povećat će se sa sadašnjih 0,3 na 0,5, te sa sadašnjih 0,5 na 0,6667, tako da će se invalidske mirovine od 1. siječnja u prosjeku povećati za 48 posto. (H)