Umjesto jedne burze, imat ćemo tri mjesta trgovanja

Dvije tisuće stranica Zakona o tržištu kapitala Hanfa  je uputila u Bruxeless, a već u lipnju očekuju prvi poziv na tehnički sastanak. Zakon mijenja gotovo svu dosadašnju regulativu i uvjete poslovanja svih igrača na tržištu kapitala. Što će biti novo? Doslovno – sve!

Umjesto jedne burze, imat ćemo tri mjesta trgovanja – uređeno tržište (Zagrebačka burza), Multilateralna trgovinska platforma (nešto poput male burze) i (čak i znalcima teško izgovorljiv) Sistematski internalizator, velike investicijske banke kakvih je sada u Europi tek 10-ak, uglavnom sa sjedištem u Londonu i Frankfurtu. Za takve je igrače, primjerice, uvjet 500 milijuna eura «free floata» i 2 milijuna eura dnevnog prometa, što znači da takvih, barem zasad, u nas neće biti.

Iz šume članaka (ima ih više od 600) možda je najzanimljiviji dio koji se odnosi na sustav zaštite ulagatelja i zloporabu tržišta. Ovo potonje ponajviše se odnosi na povlaštenu informaciju – preciznu, nedostupnu javnosti, onu koja se odnosi na izdavatelja i financijski instrument i ima «vjerojatnost značajnog utjecaja na cijenu». Zakon predviđa stroge kazne za insidere koji se (ili nekoga drugog) okoriste takvom informacijom.

Jednako precizno bit će regulirane analize i preporuke koje se više neće moći anonimno davati, a morat će se objaviti i izvor analize. U njoj će morati stajati koliko točno procjenjuju rast ili pad cijene određenog vrijednosnog papira u nekom razdoblju. Primjerice, ako je preporuka «kupi», u analizi će se morati ispisati točna brojka očekivanog porasta cijene.

Zakon propisuje i potrebnu adekvatnost kapitala brokerskih kuća u kojoj će biti uračunati svi rizici, poput tržišnog, kreditnog, valutnog, operativnog (kapitalni zahtjevi za tim rizicima manji su od temeljnog kapitala). Koliko je to važno pokazala je propast velike američke banke Bear&Stearns koja je s čak 13 trilijuna dolara (13 tisuća milijardi) bila izložena rizičnim izvedenicama, ustvrdio je Stjepan Morović iz Hanfe. Uostalom, cijena propasti investicijskog društva veća je za vlasnike i dioničare, pa su oni i više zainteresirani za nadzor uprave i operacije društva, kaže Morović.
Novost je i Fond za zaštitu ulagača.

Članstvo je u fondu obvezno za sva investicijska društva, kreditne institucije koje se bave investicijskim poslovima i društva za upravljanje investicijskim fondovima. Fond će se aktivirati samo u slučaju pokretanja stečajnog postupka nad društvom koje nije u stanju isplatiti novčana sredstva (nešto slično osiguranju depozita, kada Agencija za osiguranje štednih uloga isplaćuje štednju u slučaju stečaja neke banke). U takvim će slučajevima biti «pokriveno», odnosno isplatit će se sva potraživanja ulagača do 150 tisuća kuna.    (Gordana Gelenčer)